Prema pisanju američkih medija, krivce za loše performanse pojedinih fondova kojima se “aktivno upravlja” treba potražiti ni manje ni više nego u fond-menadžerima. Sve veći broj velikih ulagača zaključuje da fond-menadžeri u posljednje vrijeme nisu uspjeli postići prinose veće od vrijednosti najvažnijih burzovnih indeksa, pa se sve više okreću investiranju u indeksne fondove. “Menadžeri nam tijekom pada tržišta nisu pružili bolje performanse od onih kojima smo se nadali”, kazao je za Wall Street Journal Bill Atwood, izvršni direktor 9 milijardi dolara vrijednog državnog investicijskog fonda američke savezne države Illinois.

Iskorištavanje oporavka
Razočaravajući rezultati koje su tom ulagaču priuštili fond-menadžeri naveli su ih da 400 milijuna dolara prebace u indeksne fondove. Na taj bi se način, smatra Atwood, mogao ostvariti kakav-takav pristup prinosima i iskoristiti postupni oporavak američkog tržišta kapitala. Odmak prema mnogo pasivnijem obliku ulaganja dio je šireg investitorskog promišljanja o burzovnom balonu koji je snažno prasnuo prošle godine. Mnogi ulagači naučili su lekciju da ih prevelika pohlepa kad-tad mora odvesti na prag propasti, pa su spremni svoj novac uložiti u do sada “prezrene” indeksne fondove. Prema recentnom istraživanju konzultantske kuće Greenwich Associates, svaki peti institucionalni ulagač je izjavio da je prebacio svoj novac u indeksni fond. Za ilustraciju, u razdoblju između srpnja i listopada 2008. takvu “blasfemiju” izjavilo je tek 4 posto institucionalnih ulagača. No, prema prognozama Greenwicha, prelazak u indeksne fondove samo je privremenog karaktera. Prema procjenama Bank of New York Mellon Corp., u drugoj polovici ove godine rekordan broj ulagača otići će u indeksne fondove.


Loša vijest
“Za velike tvrtke koje pružaju usluge upravljanja imovinom ovakav trend je loša vijest”, rekao je Mark Keleher, izvršni direktor Mellon Transition Management, tvrtke koja pomaže investitorima u promjeni fond-menadžera. Prema Keleherovim riječima, investitori će prije svega otići iz fondova koji imaju dugoročnu strategiju ulaganja u dionice i obveznice i koji općenito ne koriste derivative ili “hedgiranje”. Fondovi rizičnog kapitala ili hedge fondovi neće toliko osjetiti novi trend, smatra Keleher. Osim boljih rezultata, na strani indeksnih fondova je još jedna prednost, nimalo nevažna u sadašnjim vremenima - mnogo manje naknade za upravljanje. Naime, menadžeri indeksnih fondova zadovoljavaju se sa naknadom od tek 0,1 posto pa do 0,5 posto ukupne vrijednosti imovine koja im je povjerena. S druge pak strane, fond-menadžeri koji aktivno ulažu u dionice rade za naknadu u rasponu od 0,3 pa do 2 posto vrijednosti imovine. Naknade za menadžere obvezničkih fondova nešto su niže. Rezanja plaća, a možda čak i gubitka posla zbog odlaska velikih ulagača, najviše se pribojavaju fond-menadžeri koji rade za javne mirovinske fondove čija imovina doseže 2,3 bilijuna dolara. Neki od tih fondova koji raspolažu s milijardama dolara lani su u indeksnim fondovima držali oko 40 posto imovine da bi ove godine taj udio porastao na šezdesetak posto.


Hrvatska
Jedini indeksni fond
Na hrvatskom tržištu kapitala postoji samo jedan fond koji ulaže isključivo u dionice indeksa. Prema Hanfinim podacima, neto imovina OTP indeksnog fonda u svibnju je skočila visokih 608,2 posto, odnosno sa 17,7 na 125,7 milijuna kuna. Glavni razlog tako visokog skoka jest ulaganje domaćih mirovinskih fondova zajedno sa inozemnim investorima. Iako zbog velikog priljeva kapitala nisu striktno ulagali i u potpunosti replicirali kretanje CROBEX-a, iz tog fonda poručuju kako će u budućnosti u što većoj mjeri pratiti kretanje dioničkog indeksa Zagrebačke burze. Podsjetimo, CROBEX je u svibnju skočio rekordnih 34,5 posto.