Ukupna neto vrijednost imovine 11 investicijskih fondova u F BiH na kraju lipnja iznosila je 1,26 milijardi maraka, ili nešto manje od 600 milijuna eura, što je u odnosu na kraj 2006. povećanje od 57 posto, dok je u usporedbi s krajem ožujka neto vrijednost imovine povećana za 11 posto. I dalje je uvjerljivo najveći fond BIG s neto imovinom vrijednom 336,5 milijuna maraka, ili oko 170 milijuna eura, dok je po neto vrijednosti imovine najmanji fond bio Eurofond koji je iskazao neto vrijednost imovine od 57,6 milijuna maraka. Investicijski fondovi u F BiH povećali su vrijednost imovine kojom raspolažu u odnosu na kraj 2006. u rasponu od 30 posto (fond Bonus) pa do 77 posto (Prof plus). Kada se gleda vrijednost imovine po dionici fonda, apsolutni rekorder je Prevent invest, kod koga je ova vrijednost na kraju lipnja iznosila 49,37 maraka, dok je najniža vrijednost kod dionice i Eurofonda (16,01 KM).
Rast u drugom kvartalu
Zanimljivo je da iako su fondovi, prema njihovim financijskim izvještajima za drugi kvartal, uglavnom bilježili rast vrijednosti neto imovine, od 0,9 posto kod Bonusa pa do 24,5 posto kod Bosfina, istovremeno je tržišna cijena dionica fondova na Sarajevskoj burzi u istom periodu bilježila pad. Jedan od mogućih razloga za ovako, na prvi pogled, nelogično ponašanje investitora leži u načinu izračuna neto vrijednosti imovine. Naime, fondovi se koriste metodologijom propisanom od strane Komisije za vrijednosne papire F BiH što u konačnici za rezultat ima da "papirnata" vrijednost imovine fondova baš i nema mnogo veze sa stvarnim stanjem, odnosno s tržišnom cijenom dionica. Jednostavno, prilikom izračuna neto vrijednosti imovine, odnosno vrijednosti dionica kompanija kojim raspolažu, fondovi polaze od podjele ovih dionica u tri grupe. Prvu grupu čine dionice kojima se aktivno trguje na SASE i tu nije nikakav problem utvrditi njihovu vrijednost. Preostale dionice iz portfolija svrstavaju se u dvije grupe, dionice kojima se trguje povremeno i dionice kojima se nikako nije trgovalo, i tu počinju problemi. U nedostatku realne tržišne cijene priča o utvrđivanju vrijednosti uglavnom se svodi na knjigovodstvenu vrijednost tih kompanija ili slikovitije rečeno na "mačka u vreći".
Veza imovine i portfely-a
Konačan rezultat je da službeno iskazana vrijednost imovine fondova uglavnom nema previše veze s realnom vrijednošću portfely-a, što u praksi znači da stvarna vrijednost može biti i veća ali i manja. Primjer je Eurofond u čijem se financijskom izvještaju za prvi kvartal, recimo, navodi vrijednost imovine u iznosu od 51,4 milijuna maraka, dok je istovremeno procjena tržišne vrijednosti portfolija upola manja, 25,9 milijuna. Eurofond tu nije nikakav izuzetak jer su svi fondovi suočeni s istim problemima i nepoznanicom koliko zapravo realno vrijede one dionice iz njihovog portfolija kojima se do sada trgovalo samo simbolično ili nikako. Za razliku od Eurofonda, u financijskim izvještajima drugih fondova rubrika "tržišna vrijednost", jednostavno, ostaje nepopunjena.
Prošlotjedni rast fondova u Srbiji
Sva četiri otvorena investicjska fonda na srpskom tržištu prošli tjedan zabilježila su porast vrijednosti investicijske jedinice. Tako su investicijske jedinice fonda Delta plus porasle za 2,18 dinara, na 1.388,40 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je na 1,86 milijardi dinara. Investicijska jedinica fonda Fima proaktiv porasla je za 1,12 dinara, na 1.091,5 dinara, ali je ukupna imovina fonda smanjena na za oko četiri milijuna na 1,372 milijarde dinara. Vrijednost investicijske jedinice fonda Raiffeisen akcije porasla je za 2,62 dinara, na 1.030,89 dinara, a vrijednost ukupne imovine fonda povećana je za oko pet milijuna dinara na 1,212 milijardi. Investicijska jedinica fonda Fokus premijum zabilježila je porast od 0,18 dinara, na 1.020,81 dinar, a ukupna imovina fonda zadržana je na 153 milijuna dinara.