Ukupna imovina svih 57 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je prema podacima Hanfe na dan 29. rujna 2006. godine iznosila 13,425 milijarde kuna. Imovina fondova je tako porasla već trinaesti mjesec uzastopno. Samo u rujnu ukupna imovina fondova je porasla za 308 milijuna kuna što predstavlja rast od 2,35 posto. U zadnjih 12 mjeseci imovina svih fondova je porasla za 6,014 milijardi odnosno za 81,16 posto, a u 2006. godini imovina je porasla za 4,589 milijarde kuna što predstavlja rast imovine u ovoj godini od 51,94 posto. I dalje se nastavlja trend rasta imovine mješovitih i dioničkih fondova te trend pada imovine novčanih i obvezničkih fondova. Ukupna imovina svih mješovitih fondova je porasla za 423 milijuna kuna (9,30 posto) i tako skoro postigla iznos od 5 milijardi kuna. Najveće povećanje imovine bilježe Raiffeisen Balanced (127 milijuna), ZB global (114 milijuna) i PBZ Global (91 milijun). Raiffeisen Balanced i ZB Global još uvijek su jedina dva mješovita fonda koja upravljaju s imovinom većom od milijarde kuna, a tu granicu uskoro bi mogao preći i PBZ Global čija imovina je krajem rujna iznosila 963 milijuna kuna. Od tri najveća mješovita fonda najveći prinos u ovoj godini je ostvario PBZ Global (27 posto na dan 5. listopada). Samo u ovoj godini imovina mješovitih fondova je porasla za 2,962 milijarde kuna što predstavlja rast od 147 posto. Imovina svih 15 dioničkih fondova u rujnu je porasla za 13,41 posto na 2,831 milijarde kuna. Najveći priljev sredstava u iznosu od 142 milijuna kuna zabilježio je dionički fond ZB aktiv. U ovoj godini imovina dioničkih fondova je porasla za 2,119 milijarde kuna što predstavlja rast od 298 posto. Najveći dionički fond još uvijek je Raiffeisen CE (650 milijuna), slijede ga PBZ Equity (475 milijuna) i ZB Euroaktiv (301 milijun). Ulagači često smatraju da je bolje i profitabilnije ulagati u fondove koji upravljaju s velikom imovinom, no fond-menadžerima koji upravljaju takvim fondovima je jako teško ili čak nemoguće stvarati prinose koje stvaraju fondovi s manjom imovinom. Razlog je u tome što su “mali” fondovi na tržištu kapitala okretniji odnosno lakše stvaraju prinose s dionicama koje imaju malu tržišnu kapitalizaciju u usporedbi s velikim fondovima kojima ulazak u neke dionice s manjom tržišnom kapitalizacijom ni nije interesantan. Imovina obvezničkih fondova u rujnu je pala već sedmi mjesec uzastopno. Ovaj put se smanjila za 3,08 posto odnosno za 39 milijuna na 1,24 milijarde kuna. Od 14 obvezničkih fondova, polovina je ipak zabilježila lagani porast imovine, najviše je imovina ponovno porasla Global Bondu kojeg upravlja FIMA Global Invest. U 2006-oj godini imovina obvezničkih fondova se smanjila za 213 milijuna odnosno za 14,67 posto. Imovina novčanih fondova također je pala. Ovaj put za 8,58 posto odnosno za 411 milijuna na 4,380 milijarde. Od 14 novčanih fondova jedino je ZB europlus ostvarilo maleni porast imovine. Novčani fondovi u 2006. godini bilježe pad imovine za 279 milijuna, odnosno za 6 posto. U kolovozu su novčani fondovi još upravljali najvećim djelom sredstava uloženih u fondove, no u rujnu su tu poziciju preuzeli mješoviti fondovi. Tržišni udio mješovitih fondova krajem rujna iznosio je 37,04 posto, novčani fondovi su na drugom mjestu s 32,63 posto, slijede dionički s 21,09 i obveznički s 9,24 posto tržišnog udjela.

Zaključno s 5. listopada od 15 dioničkih fondova, 12 ih je ostvarilo prinose veće od 25 posto a 9 prinose iznad 30 posto. Aureus Equity i Fima Equity su za sad jedini koji su u ovoj godini ostvarili rast iznad 50 posto. Mješoviti fondovi također bilježe jako dobre rezultate, naime od 14 fondova, osam ih je ostvarilo godišnji prinos veći od 20 posto.
izvor: www.poslovni.hr