Prema izvješćima društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, svih 56 fondova s javnom ponudom na dan 31. 7. 2006 upravljalo je s neto imovinom u iznosu od 12,440 milijarde kuna što u odnosu na mjesec dana prije čini porast od 463 milijuna kuna. U poslijednjih 12 mjeseci imovina fondova porasla je za 5,172 milijarde kuna, odnosno za 71 posto. Srpanj je već jedanaesti uzastopni mjesec otkad imovina fondova raste.
Najviše su rastu imovine u proteklom mjesecu pridonijeli dionički fondovi. Neto priljev u dioničke fondove iznosio je 314 milijuna kuna. Imovina svih 15 dioničkih fondova tako je porasla za 17,14 posto u odnosu na mjesec dana prije, na ukupnih 2,146 milijarde kuna, te tako prvi put prešla granicu od dvije milijarde. To je u zadnjih 24 mjeseca prvi put da najveći neto priljev bilježe dionički fondovi, inče su dominirali novčani i mješoviti fondovi. Novčani fondovi bilježe priljev od 120 milijuna kuna (porast od 2,53 posto), a njihova ukupna imovina iznosila je 4,856 milijarde kuna. Novčani fondovi su još ispod granice od 5 milijardi kuna, kojoj su se najviše približili u ožujku kad su upravljali sa 4,947 milijarde kuna. Mješoviti fondovi također bilježe porast imovine, u iznosu od 52 milijuna kuna, što je porast od 1,28 posto. Ukupna imovina svih 13 mješovitih fondova krajem srpnja iznosila je 4,154 milijarde kuna. Jedino je imovina obvezničkih fondova pala u odnosu na mjesec dana prije, i to za 23 milijuna kuna, odnosno za 1,75 posto, na 1,284 milijarde kuna.
Tržišni udjel novčanih i obvezničkih fondova lagano je pao na 10,32, odnosno 39,54 posto. Tržišni udjel mješovitih fondova je porastao, a iznosio je 33,39 posto. Dionički fondovi svoj udio povćali su na 17,25 posto. Tako ukupna imovina mješovitih i dioničkih fondova čini 50,64 posto imovine svih otvorenih fondova. Imovina kojom upravljaju mješoviti i dionički fondovi iznosi 6,3 milijarde. Ako je od toga samo trećina u dionicama na hrvatskom tržištu, znači da fondovi sigurno vladaju hrvatskim dioničkim tržištem. Ono što je tu bitno za ulagče koji ulažu u te fondove jest da to za njih stvara veću sigurnost. Naime, kada bi domaći fondovi koji ulažu u hrvatske dionice upravljali s mnogo manjom imovinom, bili bi osjetliviji na dogaanja na tržištu kapitala. U takvom bi se slučaju moglo dogoditi da povlačenje jednog većeg institucionalnog ulagača (strani investicijski fondovi) s hrvatskog tržišta uzrokuje pad cijena većine dionica, odnosno pad tržišta za, recimo, 30 posto. To se, naime, dogodilo nedavno u tržištima u razvoju u južnoj Americi kad su se počeli povlačiti veliki institucionalni investitori.
No veličina dioničkih ili mješovitih fondova na tako malom tržištu kao što je Hrvatsko ima i drugu stranu medalje. Neki su fondovi, naime, postali čak “preveliki” za tržište. Problem velikih fondova (iznad 400 milijuna kuna) je u tome da teško pronalaze dionice u koje mogu ulaziti s većim svotama a da to nisu blue chip dionice, što ih najčešće i ogranićava kod stvaranja prinosa i teško slijede fondove s manjom imovinom pod upravljanjem. Ulagači su tako sve češće počeli tražiti fondove koji upravljaju s manjom imovinom, koji su okretniji na tržištu, manje su tromi.
Idealno rješenje za nastalu situaciju bilo bi to da HANFA fondovima dozvoli investiranje na tržišta BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije, a da ta ulaganja ne ograničava na 10 posto ukupne imovine fonda. Liberalizacija tog ograničenja fondovima bi zasigurno dala krila. U srpnju je s radom počeo jedan novi dionički fond, Prospectus Global Equity, koji je zapravo fond fondova, orijentiran na europsko tržište kapitala. Srpanj je za ulagače inače završio pozitivno.
Prinosi dioničkih fondova se u proteklih mjesec dana kreću od -0,35 do +10,26 posto. Prinosi mješovitih fondova, kreću se od 0,04 do +6,21 posto. Svi novčani fondovi lipanj su završili u plusu između 0,12 do 0,66 posto, a najveći prinos kod dioničkih fondova u ovoj godini ostvario je Aureus Equity.
autor: www.hrportfolio.hr