Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u veljači ove godine dosegnula je 30,4 milijarde kuna, što je 1,26 posto više nego prethodni mjesec.

To znači da je stopa rasta u odnosu na prosinac, kada je mjesečni porast iznosio 2,81 posto, usporena. Ipak, neto imovina obveznih mirovinskih fondova znatno je veća nego u veljači 2009. godine i u godinu dana skočila je 33,1 posto.

Regos je u veljači obveznim mirovinskim fondovima proslijedio ukupno 367,3 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Pritom su ukupne uplate obveznika doprinosa pale 2,4 posto, na 353,6 milijuna kuna.

0,26% više članova

Najveći fond, a riječ je o AZ OMF-u, jedini je obvezni fond koji je na godišnjoj razini zabilježio pad neto mirovinskih doprinosa 0,23 posto, na 141,6 milijuna kuna. S druge strane, Erste Plavi OMF, kao najmanji među četiri mirovinska fonda, zabilježio je najveći rast priljeva doprinosa na godišnjoj razini od 2,10 posto, na 49,6 milijuna kuna.

Zanimljivo, Erste Plavi je u godinu dana ostvario najvišu stopu prinosa vrijednosti obračunske jedinice, i to 16,8 posto. Ostali obvezni mirovinski fondovi prošli su slično: prinos AZ OMF-a iznosio je 12,2 posto, PBZ CO-a 12,5 posto, a Raiffeisen OMF-a 12,4 posto.

Omjer neto imovine i neto doprinosa obveznih mirovinskih fondova poboljšan je u odnosu na siječanj, a pogotovo u odnosu na veljaču prošle godine, te indeks iznosi 1,12.

Broj članova mirovinskih fondova u odnosu na siječanj povećan je 0,26 posto pa je tako njihov ukupan broj na kraju siječnja bio 1.529.347.

Udjel na tržištu svakog pojedinačnog mirovinskog fonda ostao je nepromijenjen. Najveći broj članova i dalje ima AZ obvezni mirovinski fond, koji zauzima 35,98 posto tržišta, slijedi ga Raffeisen OMF sa 30,98 posto, PBZ/CO OMF sa 17,76 posto te Erste Plavi OMF sa 15,37 posto ukupnog broja članova.

Manje u obveznicama
Obvezni mirovinski fondovi imali su na kraju veljače 89,22 posto svoje imovine uložene u domaće vrijednosne papire, od čega je više od polovice bilo uloženo u državne obveznice. To znači da je u državne obveznice uloženo 14 posto manje imovine nego u veljači prošle godine. U dionice je na kraju veljače 2010. bilo uloženo 13,76 posto ukupne imovine.

Ukupna neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinska fondova, koliko ih posluje u Hrvatskoj, na kraju veljače iznosila je 1,2 milijarde kuna, što je rast 0,66 posto u odnosu na siječanj. I oni su najveći dio svoje imovine, 26,4 posto, uložili u državne obveznice, a u inozemne dionice uložili su gotovo sedam posto imovine.

Najveći prinos ostvario je Erste Plavi Expert ODMF (22 posto), a najniži Erste Plavi Protect (5,2 posto).

INVESTICIJSKI FONDOVI
Zatvoreni loše prošli

Neto imovina gotovo 140 otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj u veljači ove godine iznosila je 13,7 milijardi kuna, što je povećanje 6,5 posto u odnosu na mjesec prije. Neto imovina je pak povećana za četiri milijarde kuna u odnosu na veljaču 2009. godine.

Najveći gubitnik, ako se ne računa Interinvest cash koji je u likvidaciji, jest dionički fond Fima west, čija je imovina u veljači smanjena 71 posto u odnosu na siječanj. Najveći rast imovine, čak 66,8 posto, u veljači je zabilježio fond MP Invest.

Kada je riječ o zatvorenim investicijskim fondovima, veljača je za njih značila smanjenje ukupne neto imovine za 1,1 milijardu kuna. Njihova ukupna neto imovina tako je u veljači iznosila 1,3 milijarde kuna. Fond hrvatskih branitelja u veljači je zabilježio 2,2 milijarde kuna, ili 20 milijuna kuna više nego u siječnju, a imovina Umirovljeničkog fonda ostala je nepromijenjena na 2,6 milijardi kuna.