Ukupna vrijednost imovine pod upravljanjem četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u srpnju je premašila 40 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini vrijednost portfelja domaćih mirovinaca porasla je 0,78 posto ili 310 milijuna kuna.

Najuspješniji fond u srpnju bio je PBZ/Croatia osiguranje OMF kojim upravlja Dubravko Štimac, a imovina mu je porasla čak 1,16 posto, na 6,8 milijardi kuna. Slijede ga Raiffeisen fond Damira Grbavca koji „teži" malo više od 12 milijardi kuna. Najveći domaći fond, AZ mirovinski Dinka Novoselca, povećao je vrijednost portfelja u srpnju za 0,72 posto, na 16,11 milijardi kuna. Najmanje je rastao najmanji fond, Erste Plavi, kojega vodi Petar Vlaić, i to samo 0,02 posto, na 5,3 milijarde kuna.

Sukladno vrijednosti imovine najveći udjel od 40 posto drži AZ, gotovo 30 posto drži Raiffeisen, PBZ/Co raspolaže sa 16,8 posto, a Erste Plavi sa 13 posto ukupne vrijednosti hrvatske mirovinske štednje. Što se tiče strukture imovine mirovinaca, slika je na mjesečnoj razini ostala manje-više nepromijenjena. Od 40 milijardi kuna 88 posto ili 36 milijardi kuna uloženo je zemlji. Od tog iznosa 66,31 posto ili 27 milijardi kuna odnosi se na državne obveznice.

Najveći kreditori državnog proračuna bio je AZ mirovinac, koji je na državne obveznice potrošio 11,5 milijardi kuna. Nešto više od 8,4 milijarde kuna državi je posudio Raiffeisen, gotovo četiri dao je PBZ/CO, a nešto više od tri Erste plavi. U hrvatske dionice domaći mirovinci plasirali su 15,3 posto imovine ili 6,2 milijarde kuna. U ovoj kategoriji najviše drži Raiffeisen (više od dvije milijarde kuna), a više od milijardu kuna u domaćim kompanijama imaju i PBZ te AZ. Erste plavi je na dionice potrošio 960 milijuna kuna. Znatnije udjele u domaćoj imovini mirovinci imaju u korporativnim obveznicama (3,05 posto imovine ili 1,2 milijarde kuna) te u udjelima u otvorenim investicijskim fondovima (1,16 posto ili 475 milijuna kuna).

Na inozemnu imovinu odnosi se 11,76 posto ukupne vrijednosti portfelja ili 4,8 milijardi kuna. Glavnina tog novca potrošena je na strane dionice (2,8 milijardi kuna) i na obveznice stranih država (1,7 milijardi kuna). Vrijednost udjela u otvorenim investicijskim fondovima drastično je pala sa 1,3 milijarde kuna u lipnju na samo 470 milijuna kuna u srpnju, a oko milijardu kuna smanjena je i izloženost inozemstvu. Podsjetimo, mirovinci su u lipnju u inozemstvu imali 5,8 milijardi kuna, a srpanj su zaključili sa 4,8 milijardi kuna. U inozemstu se uglavnom „bježalo" iz udjela u fondovima, čija je vrijednost na mjesečnoj razini smanjena sa 2,5 na 1,7 milijardi kuna, i državnih obveznica. Vrijednost stranih obveznica prepolovljena je sa 486 na samo 228 milijuna kuna.

Treba reći da je u srpnju domaća imovina mirovinskih fondova porasla za više od milijardu kuna. Vrijednost dioničkih pozicija ostala je uglavnom nepromijenjena, a mirovinci su podebljali obvezeničku poziciju, čija je vrijednost skočila sa 24,2 na 27,1 milijardu kuna.

Početkom lipnja u Hrvatskoj je bilo 1.578.866 obveznika drugog stupa, a u srpnju su mirovinci dobili 3391 novog člana. U trećem stupu mirovinske štednje, koji je dobrovoljan, u srpnju je bilo samo 179.006 članova. Pritom je na mjesečnoj bazi mirovina šest domaćih dobrovoljnim mirovinskih fondova (ODMF) porasla 0,66 posto, na 1,6 milijardi kuna. Najveći rast imovine zabilježio je AZ benefit (+1,2 posto, 133 milijuna kuna), dok je imovina Erste Plavog Expert pala 0,78 posto na 102 milijuna kuna. Najveći dobrovoljni fond ostao je AZ profit s imovinom od 682 milijuna kuna, s slijede ga Raiffeisen (570 milijuna), AZ Benefit (135 milijuna), Croatia osiguranje (107 milijuna), Erste Plavi Expert (101 milijun) i Erste Plavi Protect (39,5 milijuna kuna).

Ukupna vrijednost imovine kojom upravljaju hrvatski fond menadžeri obveznih, dobrovoljnih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova probila je vrijednost od 40 milijardi kuna još u ožujku ove godine. Do kraja lipnja, ukupna vrijednost te tri kategorija mirovinske štednje porasla je za 1,9 milijardi kuna, na ukupnih 41,99 milijardi kuna.

Istovremeno, ukupna imovina svih otvorenih investicijskih fondova u zemlji iznosila je samo 15,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, imovina investicijskih fondova u listopadu 2007. godine iznosila je rekordnih 30 milijardi kuna, dok je ukupna vrijednost obvezne i dobrovoljne mirovinske štednje tada iznosila samo 21 milijardu kuna.