Ukupna imovina svih 85 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, je prema podacima Hanfa-e, krajem kolovoza pala na 16 milijardi i 843 milijuna kuna što u odnosu na kraj srpnja predstavlja smanjenje za 580 milijuna kuna odnosno za 3,33 posto. Krajem prosinca 2007. godine je u fondovima bilo uloženo 880 eura PC (PC-per capita). Krajem kolovoza je imovina PC pala na 522 € (14 € manje nego u srpnju), a ako izuzmemo novčane fondove, gdje su ulagači pretežno pravne osobe imovina PC je krajem kolovoza iznosila 356 € (23 € manje nego u srpnju). U kolovozu je imovina je porasla samo novčanim i obvezničkim fondovima dok je kod mješovitih i dioničkih fondova zabilježen pad. Pad imovine u kolovozu možemo pripisati nastavku neizvjesne situaciji na globalnim i regionalnim tržištima kapitala.
Udjel novčanih sredstava u odnosu na ukupnu imovinu fondova je u odnosu na kraj prošle godine u kolovozu ostao jednak (3 posto). Udjel domaćih vrijednosnih papira u portfeljima fondova je iznosio 68 posto a krajem prošle godine 67 posto. Udjel stranih vrijednosnih papira je u istom razdoblju smanjen za četiri posto na 25 posto, a imovina uložena u kratkoročne vrijednosne papire i depozite je porasla za šest posto na 36 posto. Najočitije promjene, uzrokovane isplatama sredstava ulagačima, bilježe dionički i mješoviti fondovi. Kod dioničkih iznos uložen u depozite u kolovozu iznosio je osam posto njihove ukupne imovine što je smanjenje u odnosu na kraj prošle godine za sedam posto. Kod mješovitih su depoziti u istom razdoblju smanjeni s 24 na 11 posto.
U kolovozu su najveću rast imovine zabilježili novčani fondovi, čija je imovina uvećana za 256 milijuna kuna, odnosno za 4,99 posto. S blagim rastom imovine od sedam milijuna kuna slijede obveznički, što predstavlja rast od 1,12 posto. Na negativnoj strani s padom od 370 milijuna slijede mješoviti fondovi, (-7,53 posto). Najveći pad imovine u kolovozu od 472 milijuna kuna bilježe dionički fondovi, te je njihova imovina iznosila 6,317 milijardi kuna. Imovina novčanih fondova je krajem kolovoza iznosila 5,373 milijarde kuna, a u ovoj godini je porasla za gotovo 30 posto. U promatranom razdoblju, njihova je imovina najviše porasla iz razloga što je na dioničkom tržištu prevladavao negativan trend a koji je bio razlog da su ulagači povukli sredstva iz rizičnijih dioničkih i mješovitih fondova u sigurne novčane fondove. Svih sedamnaest mješovitih fondova je krajem srpnja upravljalo s imovinom od 4,549 milijarde kuna, što je u pola manje nego krajem prošle godine. Ukupna imovina svih obvezničkih fondova je krajem kolovoza prešla granicu od 600 milijuna kuna te je iznosila 603 milijuna kuna. Obvezničkim je imovina u ovoj godini pala za 71 milijun.
Tržišni udio kojim su krajem kolovoza upravljali dionički fondovi je iznosio 37,51 posto, na drugom mjestu su novčani s tržišnim udjelom od 31,90 posto a slijede mješoviti s 27,01 posto tržišnog udjela. Obveznički su ostali na četvrtom mjestu s 3,58 posto tržišnog udjela.
Prema podacima od kraja kolovoza, četiri društva upravlja s imovinom većom od milijarde kuna. Imovina pod upravljanjem ZB Investa predstavlja 37,05 posto tržišnog udjela, PBZ-jev udjel na tržištu iznosi 19,39 posto, a slijede Raiffeisen Invest (11,12 posto), Erste Invest (10,26 posto) i HPB Invest s 4,93 posto tržišnog udjela. Prvih pet prema imovini ukupno zauzima 82,74 posto tržišnog udjela. Najveći udio tržišta među “malim“ društvima upravljaju Ilirika Investments (2,06 posto) i ICF Invest (1,89 posto). Od četiri fonda koja imaju imovinu veću od jedne milijarde najveći fond još uvijek je novčani ZB plus (2,770 milijarde) koji upravlja s 51,55 posto ukupne imovine uložene u novčane fondove.

IZTOK LIKAR, www.hrportfolio.hr