Krajem kolovoza imovina svih 69 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom prema podacima Hanfe iznosila je 27 milijardi i 470 milijuna kuna. U kolovozu je tako prekinut 23-mjesečni neprekidni rast imovine. Ukupna imovina svih fondova je naime blago pala, ovaj put za 177,448 milijuna kuna, odnosno 0,64 posto. Imovina je pala radi negativnog trenda na svjetskim, domaćem i tržištima u regiji, što je uzrokovalo i smanjeni priljev svježih sredstava u fondove. Korekcija koja se pojavila je tako zaustavila snažan optimizam, a oporavak domaćeg tržišta se očekuje nakon završetka IPO-a T-HT-a i uvrštenja dionica na burze u Zagrebu i Londonu.
U godini dvostruko više
Tako blagi pad se skoro nije ni osjetio na ukupnoj imovini svih fondova. Samo u ovoj godini je imovina fondova uvećana za 11,751 milijardi kuna odnosno za čak 74,76 posto. U odnosu na šest mjeseci ranije imovina fondova porasla je za 8,496 milijardi kuna odnosno za 44,78 posto, a u odnosu na godinu dana ranije imovina se je uvećala za 109,42 posto odnosno za 14,353 milijarde kuna, od toga su za 10,917 millijardi kuna imovinu uvećali dionički fondovi, a mješoviti za 5,467 milijardi kuna dok je imovina novčanih i obvezničkih fondova u zadnjih godinu dana ukupno pala za 2,030 milijardi kuna. Rast imovine su jedini u kolovozu zabilježili novčani fondovi i tako prekinuli trend padanja imovine koji je od početka godine bio prekinut samo u svibnju. Rastom u kolovozu su se novčani fondovi zadržali iznad granice od 3 milijarde kuna. U zadnjih dvanaest mjeseci, novčanim fondovima imovina je porasla samo još u prosincu 2006. godine i u svibnju ove godine. Njihova je imovina u kolovozu porasla za 258,928 milijuna kuna odnosno za čak 8,56 posto. Ostale kategorije fondova bilježe lagani pad imovine. Najmanje je pala imovina obvezničkih fondova što znači nastavak trenda pada njihove imovine, tako da je kolovoz već osamnaesti uzastopni mjesec u kojem obveznički fondovi bilježe pad imovine. Njihova je imovina u kolovozu pala na 752 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od blagih 7,108 milijuna odnosno pad od 0,94 posto. Imovina obvezničkih fondova je pala na razinu na kojoj je zadnji put bila prije 29 mjeseci, znači krajem travnja 2005. godine. Dionički su fondovi usprkos padu imovine u kolovozu zadržali svoju dominantnu ulogu. U posljednjih 29 mjeseci kolovoz je jedini mjesec u kojem dionički fondovi bilježe lagani pad imovine. Njihova je imovina u kolovozu iznosila 13,392 milijardi kuna što u odnosu na kraj srpnja predstavlja pad od 1,27 posto odnosno za 172,891 milijuna kuna. Usprkos zadnjem padu, samo u ovoj godini dionički fondovi bilježe rast imovine za 9,101 milijardi odnosno za 211,12 posto. Najveći apsolutni pad imovine bilježe najveći dionički fondovi, PBZ Equity, Raiffeisen C. Europe i Erste Adriatic Equity. Jedini među njima, a ujedno i najveći dionički fond, ZB aktiv je pak zabilježio lagani rast od 30 milijuna kuna. Najviše među dioničkim i svim ostalim fondovima drugi mjesec uzastopno porastao je PBZ I-Stock za 151 milijun kuna, a slijede ga rekorderi prema ovogodišnjem prinosu (58,91 posto) Prospectus JIE s rastom imovine od 132 milijuna kuna i Ilirika JIE s rastom od 42 milijuna kuna. Prospectus JIE i PBZ I-Stock su sa spomenutim rastom i jedini koji su u kolovozu porasli za više od 100 milijuna kuna. Imovina mješovitih fondova je po prvi put u zadnjih 29 mjeseci zabilježila pad, ali je ipak ostala iznad granice od 10 milijardi kuna. S padom imovine u kolovozu od 256,377 milijuna kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 10 milijardi i 21 milijun kuna. U odnosu na mjesec ranije imovina im je pala za 2,49 posto.
ZB Global na vrhu
Među njima najveći apsolutni rast, bilježi ZB global čija je imovina porasla za 52,7 milijuna kuna. Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova se zadržala iznad granice od 23 milijarde te je krajem srpnja iznosila 23,434 milijarde kuna, a predstavlja čak 85,31 posto ukupne imovine uložene u fondove, čime su mješoviti i dionički fondovi samo utvrdili svoju poziciju u fondovskoj industriji. Krajem kolovoza najvećim su dijelom sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali dionički fondovi (13,413 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali s imovinom od 10,021 milijarde kuna, novčani su upravljali s 3,284, a obveznički s imovinom od 752 milijuna kuna.
Dionički drže polovinu tržišta
Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi je blizu 50 posto, a iznosio je 48,83 posto, mješoviti su na drugom mjestu s 36,48 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi su porasli na 11,96 posto tržišnog, dok su obveznički završili na 2,74 posto tržišnog udjela. Krajem prosinca 2006. godine u fondove je bilo uloženo 476 eura PC (per capita), a krajem kolovoza 2007. godine već 833 eura PC što predstavlja povećanje u 2007. godini jednako kao da je u osam mjeseci svaki Hrvat u fondove uložio 357 eura. Imovina PC u kolovozu je u odnosu na srpanj pala za 9 eura.