Prvi dionički fond u Hrvatskoj osnovan je prije deset godina, a od tada do danas u Hrvatskoj djeluju 64 dionička fonda, od toga 50 otvorenih i 14 zatvorenih. Najstariji dionički fond u Hrvatskoj je KD Victoria koji će 11. svibnja napuniti 10. godišnjicu.
"Uzimajući u prosjek svih 10 godina rada, može se istaknuti da je ostvaren prosječni godišnji prinos oko 5 posto”, kaže Hrvoje Japunčić, predsjednik Uprave KD Investmentsa, koji upravlja KD Victorijom. U KD Victoriju od osnivanja do danas ulagalo je više od 15.000 investitora, dok je imovina pod upravljanjem na kraju travnja iznosila oko 75 milijuna kuna.

Ukupna imovina dioničkih fondova u Hrvatskoj iznosila je na kraju ožujka 2,5 milijardi kuna. U deset je godina industrija prošla prilično turbulentno razdoblje. Na nultu godinu industrije dioničkih fondova, dakle u 1999. godini, ukupna imovina dvaju dioničkih fondova iznosila je samo 32,1 milijun kuna. Danas ona iznosi 1000 posto više nego prije deset godina.

"U odnosu na same početke fondovske industrije, razlike danas svakako postoje i tiču se pune veće baze postojećih i potencijalnih investitora (što fizičkih, što pravnih osoba) koji u počecima, naravno, nisu bili dovoljno upoznati s tematikom", kaže Antun Burić, predsjednik Uprave Ilirika Investmenta.

Ulagači bolje educirani

Tvrdi da danas postoji velik broj ulagača koji svakodnevno prate ostvarenja svjetskih burzovnih indeksa i ostvarenja fondova, bez obzira na to što su to dugoročna ulaganja. "Svakako je stupanj informiranosti i educiranosti na puno višoj razini", naglašava Burić. Dodajući da je likvidnost sustava kudikamo bolja nego na samim počecima, a i "diversificiranost ulaganja na strana tržišta, bez obzira na to što nas je zbog problema iz 2008. godine ipak pogodila velika nelikvidnost domaće burze u odnosu na prethodnu 2007. godinu".

Zlatno doba dioničkih fondova u Hrvatskoj počelo je u listopadu 2007. godine kada je 40 dioničkih fondova držalo 14,8 milijardi kuna vrijednu imovinu, što je najveća zabilježena vrijednost.

"Najveći ostvareni prinosi za naše fondove bili su tijekom 2007. godine kada su i napravljene rekordne razine, no mišljenja smo da je Imovina dioničkih fondova u 10 godina porasla 1000 postopuno važniji element za dioničke i mješovite fondove institut prosječnog godišnjeg prinosa, kao dugoročna mjera za iskazivanje rezultata udjelničarima", kaže Burić.

Te su godine sami upravitelji fondova upozoravali na to da njihovi ulagači, privučeni velikim prinosima, fondove mijenjaju na dnevnoj bazi, pa su ih pozivali na racionalnost i od njih tražili da smanje očekivanja.

Naglašavali su kako enormno visoki prinosi nisu uobičajeni te da takvi neće ostati dugo. Njihove su se prognoze, međutim, ispunile prije nego što se bilo tko nadao te se val velike financijske krize iz SAD-a počeo približavati i Europi, da bi u prvoj polovini 2008. snažno udario po cijelom kontinentu.

Ni Hrvatska i njezino dioničko tržište nisu ostali imuni pa je vrijednost dioničkog indeksa Crobex u samo godinu dana potonula 67,1 posto, a ukupan se promet smanjio za polovinu. Imovina dioničkih fondova smanjena je u dvije godine 83 posto. Čak je odlučeno da se osnuje interventni fond koji je trebao predstavljati jastuk u slučaju da fondovi ne budu mogli isplaćivati udjele, ali dosad nije bilo potrebe za njegovom intervencijom. Broj dioničkih fondova se, usprkos velikoj krizi koju u svih svojih deset godina postojanja nisu nikada susreli, ipak nije smanjio.

Burić: Stabilizacija je tu

Iako dionički fondovi u posljednjih godinu dana bilježe uglavnom pad neto imovine i prinosa, ipak se može reći da su potvrdili staro pravilo da je ulaganje u dionice dugoročan posao. Naime, globalna financijska kriza zahvatila je cijeli svijet, a onda počela naglo topiti vrijednosti ulaganja i tjerati ulagače s tržišta kapitala. Neizvjesnost se prelila i u 2009. godinu, ali je u posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv oporavak tržišta, koji doduše nije na razinama od prije godinu i pol dana.

Iako se malo tko usudi davati dugoročnije prognoze, analitičari i ljudi u industriji ipak smatraju da je vjerojatno najteže razdoblje prošlo te da bi sada trebalo očekivati lagani oporavak, koji vjerojatno neće tako brzo dovesti do velikih razina cijena od prije godinu i pol.

O tome je Burić prilično optimistično kazao: "Mi ćemo u daljnjem radu nastojati klijentima nuditi komparativne razine prinosa, bez obzira na cikluse rasta i padova tržišta, te smatramo da se s oporavkom o kojem svjedočimo protekla 2 mjeseca ipak stabiliziralo tržište i investicijskih fondova, te bi se investitori trebali polako vraćati i na taj segment tržišta kapitala".