Raiffeisen ima najviše zatvorenih fondova, njih šest, CO ima najviše članova i imovine, a AZ je ostvario najviše prinose.

Sve više poslodavaca, iako bez poreznih olakšica, štedi zajedno sa svojim zaposlenicima za njihove buduće mirovine u zatvorenim mirovinskim fondovima. U Hrvatskoj je do sada osnovano 13 takvih fondova. Njihova ukupna imovina iznosila je krajem lipnja 128,09 milijuna kuna, a imali su 15.001 člana. Iz Erstea najavljuju mogućnost osnivanja prvog zatvorenog mirovinskog fonda i to za zaposlenike Erste grupe.

Raiffeisen dobrovoljno mirovinsko društvo upravlja s najviše zatvorenih fondova, njih šest, Croatia osiguranje (CO) za sad ima četiri, a AZ tri zatvorena fonda, ali je u iščekivanju početka rada i četvrtog -onoga za Zagrebački holding.

U zatvorenim fondovima CO-a registrirano je 10.212 članova s imovinom od 63,26 milijuna kuna, dok je u zatvorenim fondovima AZ-a 2.300 članova i 32,88 milijuna kuna imovine, odgovorili su iz društava za posebni prilog magazina Banka o mirovinskim fondovima. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), inače, ne objavljuje detaljne podatke o zatvorenim fondovima (izuzev prinosa), pa nam Raiffeisen, u skladu s time, nije dostavio podatke, no izračunali smo ih za njih jer uz CO i AZ samo još oni imaju zatvorene mirovinske fondove: njihova je imovina krajem lipnja iznosila 31,95 milijuna kuna, a imali su 2.489 članova.

Manjim tvrtkama osnivanje zatvorenog fonda može donijeti neželjene troškove te su se neke od njih, kako potvrđuju u Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom društvu kao i u AZ-u, odlučile na subvencioniranje mirovinske štednje za zaposlenike u, recimo, otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Do sad osnovani zatvoreni fondovi posluju po različitim modelima koji ovise o dogovoru s pokroviteljem fonda. U fondovima kojima upravlja Raiffeisen poslodavci u pravilu uplaćuju određeni iznos jednokratno, odnosno odmah kod osnivanja fonda, a sljedeće uplate ovise o uplatama samih članova.

U AZ-u pojašnjavaju kako postoji više modela subvencioniranja štednje zaposlenika. "Imamo model u kojem svi zaposlenici dobivaju iste godišnje poticaje, a u nekima se taj model kombinira i s dodatnim uplatama za ključne kategorije zaposlenika. Postoji i mogućnost da poslodavac subvencionira štednju ovisno o starosti zaposlenika, pa mlađi ostvaruju manji postotak na svoju uplatu, a stariji, s obzirom da će provesti kraće vrijeme u fondu, dobivaju veće subvencije", objašnjavaju u AZ-u.

Fondovi se međusobno znatno razlikuju po prinosima što govori o različitim strategijama ulaganja. Prema podacima Hanfe s kraja lipnja najviše prinose na godišnjoj razini imali su fondovi AZ-a (prosječno oko 10 posto) dok su se prinosi ostalih zatvorenih fondova, također na godišnjoj razini, kretali između 1,73 i 8,27 posto. Ova godina svima donosi minuse, a fond menadžeri podsjećaju na to da je mirovinska štednja dugoročno ulaganje.