Ublaživši kriterije po kojima moraju ulagati mirovinski i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, Hanfa je napokon povukla potez koji odobrava cijela fondovska industrija.
Izmjene Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova odnose se na pravo mirovinskih fondova da ulažu i u dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 10 posto izdanja, ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 100 milijuna kuna. Do sada se to ograničenje odnosilo na dionice koje u slobodnoj prodaji imaju manje od 20 posto izdanja, ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji bila veća od 200 milijuna kuna.

Prema mišljenju Dubravka Štimca, predsjednika uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje mirovinskim fondovima, to je dobrodošao Hanfin potez u ovom teškom vremenu za domaće tržište kapitala: "Tako će se proširiti mogućnosti ulaganja i mirovinskim i za investicijskim fondovima, a to je dobar pokušaj poticanja likvidnosti."

Hanfina inicijativa

U danim okolnostima to su odgovarajuće mjere koje pomažu domaćem tržištu kapitala i fondovskoj industriji. Cijena mnogih dionica je pala, kaže Štimac i dodaje da će ovako biti omogućeno da fondovi ne izlaze na silu van iz nekih izdanja.

Izmjenama Pravilnika o dopuštenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, među ostalim, dopušteno je da se između fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje zaključuju repo ugovori, što do sada nije bilo dopušteno. Prvotna inicijativa došla je od Hanfe, kaže Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Investa i Udruženja društava za upravljanjem investicijskim fondovima. Udruženje pozdravlja takve odluke, izjavio je Glavaš i rekao da postoji još neki prostor za manju dodatnu liberalizaciju, na koju bi se Hanfa mogla odlučiti.

"Mi u fondovskoj industriji voljeli bismo da Hanfa zamoli Zagrebačku burzu, jer ne može zahtijevati, da ukine aukcijsko trgovanje manje likvidnim dionicama te ih uključi u redovnu trgovinu i tako omogući da se polako poveća likvidnost tih dionica, pa s vremenom one pomognu cijelom tržištu", zaključuje Glavaš.

Petar Pierre Matek iz ZB Investa pozdravlja ovaj potez regulatora i kaže da je to svakako pozitivna odluka, i dogovorena s domaćom fondovskom industrijom, pa će svakako pomoći likvidnosti dionica, prije svega onih s niskim free floatom i tržišnom kapitalizacijom. Važno je, kaže Matek, da taj potez svima, i malim ulagačima, šalje signal da fondovi više neće morati rasprodavati svoju imovinu pod prisilom.

Bez prisilne rasprodaje

Predsjednik uprave OTP Investa Darko Brborović je, poput Mateka, naglasio važnost sprečavanja prisilne rasprodaje, koja je prijetila fondovskoj industriji zbog prijašnjih ograničenja koja su sad doslovno prepolovljena. Drugi važan faktor je svakako, kaže Brborović, vrijeme u kojem je odluka donesena, i time je fondovska industrija prilagođena zahtjevima teške tržišne situacije. Brborović misli da Hanfa, što se tiče regulatornih zahvata i pravila igre, sad ne može više puno napraviti da bi pomogla tržištu, koje je pogođeno lošom globalnom situacijom.

Predsjednik Uprave Fiminog Global Investa Goran Dobrojević misli da su aktualne promjene svakako potez u smjeru liberalizacije ograničenja ulaganja. U trenutačnoj situaciji visoke koncentracije dnevnih prometa na burzi na samo nekoliko najvećih kompanija navedene promjene ne bi trebale znatnije utjecati na sliku tržišta, iako će zasigurno doprinijeti povećanju likvidnosti, kaže Dobrojević.

Upitan o mogućnosti daljnje liberalizacije, Dobrojević je odgovorio da je Hanfa u vrlo nezahvalnoj poziciji: "Restrikcijama utječe na sniženje stupnja rizika kojem se izlažu fondovi, odnosno kapital investitora, a s druge strane liberalizacijom doprinosi oporavku tržišta i lakšem funkcioniranju institucionalnih investitora, osobito fondova." Potez u smjeru liberalizacije ulaganja ukazuje na povećanje povjerenja regulatora u funkcioniranje tržišta i poslovanje tržišnih aktera, zaključio je Dobrojević.

Snižene i tehničke pričuve

Hanfa je izmijenila i Pravilnik o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja te je odredila da najviša kamatna stopa za obračun matematičke pričuve u razdoblju od 2006. do 2009. godine iznosi 4,5 posto u 2006., 4,25 posto u 2007., 4 posto u 2008. te 3,3 posto u 2009. godini.

Pritom kamatna stopa ne smije biti viša od prosječnog prinosa koji je društvo za osiguranje postiglo ulaganjem sredstava matematičke pričuve u prethodne tri godine, a Agencija će sniziti najvišu kamatnu stopu u slučaju znatnog pada prinosa na tržištu državnih obveznica u spomenutom razdoblju te utvrditi kamatne stope za naredno razdoblje.

Hanfa je izmjene i dopune spomenutih pravilnika donijela na sjednici 25. rujna, a na snagu stupaju danom objave u Narodnim novinama.