Tržišta diljem svijeta s nestrpljenjem su dočekala vijest o otpisu pedest posto grčkog duga. Problemi europske dužničke krize postali su globalni problem te su europski čelnici bili prisiljeni poduzeti značajne korake kako bi se situacija stabilizirala.

Dogovorom se konkretno postiglo da se grčki dug smanji za 100 milijardi eura, dok će zauzvrat, europske zemlje bankama osigurati jamstva od 30 milijardi eura  za nove posudbe. Grčki dug trenutno iznosi 350 milijardi eura, odnosno 162 posto njezina BDP-a dok će ovaj sporazum omogućiti da dug do 2020. godine padne na 120 posto njezina BDP-a.

Osim toga, čelnici europskih zemalja postigli su dogovor i o povećanju kreditnih sposobnosti Europskog fonda za financijsku stabilnost, koji će biti povećan za otprilike četiri puta, odnosno na 1000 milijardi eura.

 Za ostvarenje ovog plana, očekuje se također i potpora Kine koja je izrazila volju pomoći Europi, jer financijska nestabilnost eurozone ugrožava kineski izvoz. Ono što pak zabrinjava Kinu, jest nesloga među europskim liderima, jer Kina ne želi podupirati planove koje niti sami europljani ne podržavaju. Kina je zemlja sa najvećim deviznim rezervama koje iznose 3,2 trilijuna američkih dolara.

Za komentar smo zamolili i društva za upravljanje fondova.

Član uprave KD Investmensa, Hrvoje Šajković ovako komentira novonastalu situaciju.

Kako će se situacija odraziti na tržišta SAD-a, Europe i Azije?

Prva reakcija se već vidi, tržišta su pozitivno reagirala. Međutim pitanje je što dalje, jer i dalje je naglasak na gospodarskim fundamentima i pokretanju rasta. Ovo za sada rješava situaciju Grčke, ali ostaje pitanje Italije, Španjolske, Portugala.
Također s jedne strane Francuska i druge zemlje moraju početi štedjeti, a s druge strane morat će osiguravati dodatni novac za spas banaka, fonda za spas i sl.

Da li radi ove vijesti možemo očekivati poboljšanje situacije i na hrvatskom tržištu kapitala?

Psihološki se već raspoloženje prelilo, međutim za sada je naše tržište preslabo za daljnji rast. Dok je Europa rasla 3, 4 i 5%, SAD preko 3%, indeksi na ZSE su rasli tek oko 0,5%. Za naše tržište će vjerojatno ipak biti važnije domaće reforme, rezultati domaćih kompanija ili značajno poboljšanje gospodarske aktivnosti u Europi i svijetu. A ne smijemo zaboraviti da je i kod nas izborna godina.

Kako će situacija utjecati na obveznička tržišta?

Spašavanje Grčke i lakši pristup kapitalu trebalo bi stabilizirati obveznička tržišta i spustiti prinose. Iako treba tek vidjeti kako će se situacija dalje razvijati i kako će se provoditi otpis potraživanja i dokapitalizacija banaka u Europi.

Da li je ovo možda ''početak kraj'' krize eurozone?

Vjerojatno DA. Iako ne trebamo zaboraviti i druge probleme u eurozoni jer ostaje pitanje "jačih" država poput Italije i Španjolske koje sada mogu tražiti otpis i za sebe kao što je odobreno Grčkoj. Eurozoni je bitno da pokrene značajniji rast gospodarstva jer u protivnom će biti vrlo teško doći do novca koji im je nužno potreban za saniranje Grčke, banaka i ostalih zemalja.
U svakom slučaju, ovo može ličiti na QE (Qunatitaive Easing) programe u Americi koji nisu polučili rezultate koji su priželjkivani već su samo odgađali postojeće probleme slabe ekonomije.

Kako će se sve navedeno odraziti na rezultate Vaših fondova?

Naši fondovi su već u posljednjih mjesec dana polučili relativno dobre rezultate, a nastavkom pozitivnog trenda u Europi i svijetu takve rezultate možemo očekivati nadalje u našim fondovima. Naime, buduća očekivanja rezultata naših fondova treba graditi na temelju investicijske strukture svakog od naših fondova uzimajući u obzir navedene argumente o svakom pojedinom tržištu.

Dakle, s obzirom da je ponuda fondova pod upravljanjem KD Investmentsa široko disperzirana od sektorskog fonda KD Energije, domaćeg KD Victorie, vrlo dinamičnog fonda KD Nove Europe izložene istočno-europskim zemljama, te globalnog fonda fondova KD Prvi Izbor, mišljenja smo da će u budućem razdoblju većina investitora, sukladno svojim afinitetima prema riziku i očekivanjima, pronaći najbolji izbor za dugoročno ulaganje u budućnost. Nezahvalno je prognozirati da li je baš sada pravi trenutak za uložiti značajniji iznos u fondove, ali je sada možda pravo vrijeme započeti s kontinuiranim ulaganjem manjih iznosa koje ulagači mogu postupno, u skladu s financijskim mogućnostima, povećavati.

Glavni analitičar ST Investa, Stjepan Laća kaže:

Ovaj dogovor je korak u pravom smjeru, jer će dokapitalizacijom banaka i povećanjem EFSF-a smanjiti kratkoročnu opasnost od sistemskog rizika. Nažalost, ni jedna od ovih mjera neće riješiti strukturne probleme, koji su prisutni izvorno od osnutka EUR-a. Dok Europa ne razriješi prisutne neravnoteže proizašle iz EUR-a, nema razloga vjerovati da je kriza gotova. Jedini način strukturnog rješavanja ovog problema je put prema fiskalnoj integraciji, u vidu nekakvog oblika zajedničke EU riznice. Tržišta su pozdravila donošenje dogovora članica EU, kako u svijetu tako i Hrvatskoj. Iako je problem EU-a kratkoročno iza nas bit će zanimljivo vidjeti hoće li ubrzo ponovno prevladati strahovi vezano za usporavanje gospodarskog rasta.

Uredništvo, www.hrportfolio.hr