Godina oporavka usred krize - tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati poslovna 2009. godina za obvezne mirovinske fondove. Iako 16-postotni porast CROBEX-a u 2009. godini ni izbliza ne može konkurirati skoku tog indeksa od 63 posto tijekom pretkrizne 2007. godine, slobodno se može reći kako je prošle godine pad zaustavljen. Tvrdnju o solidnim rezultatima potkrepljuju i brojke iz prosinačkog izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Prema tim podacima ukupna vrijednost neto imovine sva četiri obvezna mirovinska fonda krajem prosinca dosegla je 29,2 milijarde kuna i bila je za trećinu veća nego u istom razdoblju 2008. godine. Do kraja veljače 2010. vrijednost OMF-ova narasla je na 30,4 milijarde kuna.

AZ fond lider po vrijednosti
No obvezni mirovinci ipak se ne mogu uspoređivati s klasičnim investicijskim fondovima kako zbog investicijske politike, tako i zbog redovitoga mjesečnog priljeva novca koji zaposleni građani izdvajaju iz svojih plaća. Tako je prošle godine mirovincima proslijeđeno 4,5 milijardi kuna neto mirovinskih doprinosa, svega 70.000 kuna više nego 2008. godine. Gotovo istovjetan iznos uplaćenih doprinosa prošle godine, unatoč novim članova kojih je više od 46.000, rezultat je sve većeg broja nezaposlenih, čiji broj ne prestaje rasti. O sve manjem priljevu sredstava zbog rasta nezaposlenosti govori i podatak kako je u prva dva mjeseca ove godine fondovima proslijeđeno 680 milijuna kuna doprinosa, gotovo osam posto manje nego u istom razdoblju lani.Prošla godina nije donijela ni znatno preslagivanje tržišnih udjela obveznih mirovinskih fondova. Prema posljednjim Hanfinim podacima za veljaču, i dalje je tržišni lider AZ fond koji s gotovo 550.000 članova drži 36 posto tržišta. Odmah iza AZ fonda je Raiffeisen OMF sa 31 posto tržišnog udjela i 471.000 članova. Na trećem je mjestu PBZ/CO fond sa 17,7 posto udjela, a najmanje klijenata, njih 234.000, svoje je buduće mirovine povjerilo Erste Plavom. Iako drži najmanji udjel od 15,3 posto, Erste Plavi prošle se godine mogao pohvaliti najvećim prinosom od 10,6 posto. Osim toga s nešto više od pet posto prinosa od svog osnutka do kraja 2009. Erste Plavi lider je i u toj kategoriji. U tom fondu ne kriju zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. "Mirovinski fondovi u Republici Hrvatskoj imali su bolje prinose od većine mirovinskih fondova u regiji, a i šire. Prinosi fondova vratili su se na razine prije krize, tj. prije listopada 2008., što je realno oporavak brži nego što smo očekivali. Stoga smo vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima", ističu u Erste Plavom. Što se tiče očekivanja u ovoj godini, u Erste Plavom ne nedostaje optimizma. "Vjerujemo da je dno krize dosegnuto početkom prošle godine i da će se pozitivan trend na tržištu kapitala nastaviti u 2010.", poručuju. Međutim, za razliku od optimističnih tonova Erste Plavog Damir Grbavac, čelni čovjek drugoga najuspješnijeg fonda Raiffeisen OMF, oprezno gleda na ovu godinu. "Pokazatelji i predviđanja kretanja u domaćoj ekonomiji nisu uvijek optimistični, a signali koji dolaze sa svjetskih tržišta također nisu jednoznačno pozitivni.

Zadovoljstvo postignutim
Svi će čimbenici, naravno, imati utjecaja na kretanja na domaćem tržištu kapitala", pomalo je skeptičan Grbavac. Ističe kako bi bio zadovoljan kada bi Raiffeisen fond ove godine ostvario sličan prinos kao prošlogodišnjih 9,1 posto. Skepsu sličnu Grbavčevoj dijele i u ostalim fondovima. "Pripremamo se za još jednu tešku godinu u kojoj će nam primarni cilj biti isti kao i do sada - sigurnost ulaganja imovine naših članova", kazao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda. Fond kojem je on na čelu prošle je godine ostvario najlošiji prinos od 7,8 posto. Unatoč tome Novoselec je vrlo zadovoljan postignutim. "Time smo vratili gotovo sve gubitke ostvarene tijekom krizne 2008. Naš ukupni prinos od početka rada 2002. približio se pet posto. Uzevši u obzir da je iza nas jedna od najvećih kriza na tržištima kapitala u njihovoj povijesti, ovo su odlični rezultati", smatra Novoselec. Skepsu čelnika mirovinskih fondova za sada potvrđuju kretanja na domaćem tržištu kapitala. Zastrašujuće zvuči podatak kako je burzovni promet ove veljače bio tek petina prometa iz veljače 2008. Međutim, smanjena likvidnost obveznim mirovinskim fondovima pretjerano ne smeta. "Kako su obvezni mirovinski fondovi po svojoj prirodi dugoročni ulagatelji, razdoblje držanja dionica u portfelju kod njih je u načelu duže nego kod drugih ulagatelja, pa im tako smanjena likvidnost ne predstavlja prepreku za ulaganje u hrvatske dionice", tvrde u fondu Erste Plavi. Slično misli i Damir Grbavac iz Raiffeisena. "Likvidnost domaćeg tržišta je ograničena, nije to nikakva novost, ali su dinamika i horizont ulaganja mirovinskih fondova dovoljno dugoročni da se ne može očekivati niti računati na agresivno restrukturiranje portfelja u kratkom roku", smatra Grbavac. S druge strane Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/CO fonda, smatra da je domaće tržište likvidno koliko jest. "Ipak, mi smo hrvatski mirovinski fondovi, poslujemo na domaćem tržištu te se nadamo da će se stvari u budućnosti unapređivati", kazao je Štimac, čiji je fond prošle godine ostvario prinos od 8,8 posto. No mirovinci od slabe likvidnosti domaćeg tržišta sve više "bježe" ulaganjem na inozemna tržišta. Krajem prosinca 2009. godine 9,5 posto ukupne fondovske imovine vrijedne 2,8 milijardi kuna bilo je uloženo u inozemstvo. Samo dva mjeseca poslije vrijednost imovine mirovinaca na stranim tržištima uvećana je za dodatnih pola milijarde kuna pa se udjel inozemne imovine popeo na 10,8 posto.

Diverzifikacija
Strana tržišta
"Ulaganja na inozemnom tržištu prije svega nam donose diverzifikaciju koja je temelj svakoga sigurnog ulaganja. "S obzirom na veličinu obveznih mirovinskih fondova i veličinu domaćeg tržišta kapitala koje oni sigurno nadrastaju, diverzifikacija ulaganja izvan granica jednostavno je neminovna", pojašnjava Dinko Novoselec.