Završila je godina koju investitori i svi koji imaju doticaja sa tržištima kapitala uglavnom neće pamtiti po dobrome. Oštri padovi na tržištima kapitala nisu zaobišli niti naše tržište te je indeks CROBEX pao na, početkom godine nezamislivih, 1722,25 bodova što je smanjenje od 67,13 posto. Sve se to, naravno, negativno odrazilo i na fondovsku industriju te je imovina fondova sa početnih 29 milijardi kuna uloženih u otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom, spala, što padom vrijednosti udjela, što povlačenjem sredstava ulagača, na svega devet milijardi, koliko je iznosila krajem 2008 godine.
Unatoč tako teškim okolnostima, strahu i nepovjerenju ulagača, te gotovo konstantnim padovima na tržištima, neki su baš u tome vidjeli priliku, vjerojatno smatrajući da je tržište blizu dna, te da će im takva situacija kod preokreta trenda donijeti bolje rezultate kod investiranja. Možda vođeni tom strategijom su tokom 2008. godine s radom krenula četiri nova društva za upravljanje (MP Invest, Platinum Invest, Agram Invest te Alternative Invest). Broj fondova se tokom godine povećao sa sedamdeset i pet sa koliko smo ušli u proteklu godinu, na osamdeset i sedam.
Protekle godine su obavljena i dva spajanja fondova te su se na takav korak, odlučila društva Prospectus Invest, koje je pripojilo fond Prospectus Global Equity fondu Prospectus JIE, te društvo Adriatica Capital koji je fond AC Balkan pripojio fondu AC Rusija. Takvih spajanja fondova, pa čak i društava će prema mnogim prognozama biti sve više jer osim zakonske regulative koja propisuje minimalnu imovinu fonda od pet milijuna kuna, upitna je i rentabilnost poslovanja društava sa malom imovinom, pogotovo ako uzmemo u obzir novu zakonsku regulativu koja pred Društva postavlja znatno veće obveze nego što je to bilo u prošlosti.
Negativne okolnosti, poput smanjene likvidnosti na tržištima i pojačanog pritiska na fondove radi isplata ulagača, izazvale su određenu „cehovsku“ solidarnost fondovske industrije te je potkraj godine, na inicijativu nekoliko društava te uz potporu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, osnovan Fond za stabilnost, sa ciljem zaštite udjelničara fondova koji bi se eventualno našli u problemima.
Što se tiče ostvarenih prinosa najlošije su, naravno, prošli dionički fondovi kod kojih padovi sežu čak preko sedamdeset posto te je najveći gubitnik Raiffeisen C. Europe kojem je vrijednost udjela pala za čak 71,85 posto a ukupno je deset dioničkih fondova palo za više od šezdeset posto. Pozitivan prinos kod dioničkih fondova ostvario je jedino Aureus US Equity koji je u protekloj godini porastao za 6,98 posto, zahvaljujući dobro tempiranom ulasku na američko tržište. Među fondovima koji posluju barem 12 mjeseci titulu najuspješnijeg među dioničkim možemo dodijeliti fondu ZB Trend iza kojeg je više od šest godina rada, i to ne zahvaljujući ostvarenom porastu, već padu od „samo“ 28,60 posto, iako je ispred njega fond MP Mena HR, koji je osnovan tokom 2008. godine a pao je za 14,31 posto.
Visoke, padove, i preko pedeset posto, imali su i mješoviti fondovi te su, slično kao i kod dioničkih fondova najviše “stradali“ fondovi geografski orijentirani na područje bivše Jugoslavije (regija JIE), a udio dionica sa tog područja iako relativno mali u odnosu na ukupan portfelj ovog tipa fonda, prinosa je koštao i najlošije obvezničke fondove, dok su dva fonda iz ove grupe, ZB Bond i HPB Obvezniči, ostvarili porast od preko četiri posto, što je pristojan rezultat.
Do izražaja, po stabilnosti, u ovako turbulentnom vremenu na tržištima kapitala, ali i po ostvarenim prinosima došli su novčani fondovi koji su ostvarili najbolje rezultate unazad nekoliko godina, te su se njihovi prinosi kretali do šest posto, što je za neke novčane fondove i par postotnih poena više nego godinu ranije. Uglavnom, ako izuzmemo rezultate novčanih fondova, jedino što možemo reći za proteklu godinu je: Ne ponovilo se!

Marko Repecki, www.hrportfolio.hr

NAPOMENA: Kod izračuna prinosa fondova, u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2007 do 31.12. 2008. godine