Nekretnine su novi "sveti gral" državnih investicijskih fondova koje sve više odbija trenutna kolebljivost dioničkih tržišta.

Kako je za CNBC izjavio predsjednik Instituta državnih investicijskih fondova Michael Maduell, ta vrsta institucionalnih investitora traži dugoročnu investiciju gdje mogu zaključati svoj kapital, a ne ga kontinuirano reinvestirati. "Investitori poput mirovinskih fondova također su povećali ulaganja u nekretnine i infrastrukturu", dodao je u srijedu Maduell. Kao primjer izdvaja norveški Naftni fond, najveći investicijski fond na svijetu sa 830 milijardi dolara imovine. Fond je nedavno kupio nove uredske prostore u Singapuru i Tokiju, naglasio je Maduell. Ulaganja u nekretnine dijelom su doprinijela povećanju imovine pod upravljanjem državnih investicijskih fondova, unatoč nesigurnosti na globalnim burzama početkom godine.

Prema podacima tvrtke Preqin, imovina se u ožujku povećala na godišnjoj razini za 200 milijardi dolara, na 6,5 bilijuna dolara. Podaci Preqina pokazuju da su "najveće žrtve" okretanja državnih investicijskih fondova prema nekretninama fondovi koji ulažu u sirovine. Naime, državni fondovi u ožujku su prepolovili svoje udjele u toj vrsti ulaganja. Osim toga, i dalje niska cijena nafte prisilila je zemlje izvoznice da dio imovine u državnim fondovima povuku kako bi financirali proračunsku potrošnju. U tom kontekstu valja podsjetiti na Norvešku koja je samo u ožujku iz Naftnog fonda povukla 900 milijuna dolara.