SDP-ova vlada će, ako ta stranka osvoji vlast, izdvajanje za obvezni 2. stup mirovinske reforme povećati sa sadašnjih 5 na 10 posto, najavio je na Okruglom stolu o 2. mirovinskom stupu Davorko Vidović, SDP-ov ministar rada i socijalne skrbi u bivšoj koalicijskoj vladi s kojim je 2000. godine otpočela mirovinska reforma. Većina sudionika Okruglog stola koji su organizirali Večernji list i Manager.hr složila se da je 5 posto, kolika je obveza izdvajanja danas, nedostatna i da je treba povećati zbog zaštite budućih umirovljenika s obzirom na to da na 100 umirovljenika u hrvatskoj dolazi 140 zaposlenika. Zato su se mnogi sudionici rasprave zauzeli za potrebu rekonstrukcije 2. mirovinskog stupa. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu kazao je da Hrvatska relativno loše stoji kada je u pitanju omjer radno sposobnog stanovništva i umirovljenika te da se nalazi u donjem domu europske ljestvice. "Nije samo u Hrvatskoj primjetan velik demografski pad. Nakon što je u devedesetima prošao velik val umirovljenika koji su u mirovinu otišli prije zakonskog roka, ne očekujemo tako drastično povećanje umirovljenika u nekom srednjoročnom roku. Mirovinska reforma trebala je omogućiti samodostatnost 2. stupa, ali to se očito nije dogodilo. Cijeli sustav dizajniran je da zbog starenja stanovništva drugi stup pokrije razliku u padanju prvog stupa. Međutim, taj drugi stup još je nedovoljno jak. Ravnoteža između stupova je narušena i zato treba napraviti modifikacije kako bi se stvari popravile", upozorio je Nestić, kazavši da s povećanjem buduće stope treba biti oprezan jer će povećati cijenu ionako preskupog rada u Hrvatskoj što će dovesti do još veće nekonkurentnosti u odnosu na okruženje. "Stopu treba povećati bez dodatnog fiskalnog tereta", smatra Zoran Anušić, stručnjak za mirovinsku reformu Svjetske banke, predlažući suzdržaniju i štedljiviju politiku mirovina iz prvog stupa jer će "kuna uložena u 2. stup dati veću mirovinu od kune uložene u 1. stup". Aktualni potpredsjednik Vlade Damir Polančec rekao je da je Vlada svjesna problema, ali da neće odustati od tri glavna prioriteta: "Naš je glavni cilj vratiti dug umirovljenicima koji je generiran od 1993. do 1998. Sljedeći korak nam je povećati mirovine sadašnjim umirovljenicima, a onda dati veću važnost 2. i 3. stupu". Istaknuo je kako su u 2007. godini izdvajanja za mirovine i troškove poslovanja HZMO-a otprilike 32 milijarde kuna, a prihodi svih doprinosa u prvom stupu 19 milijardi kuna, što znači da iz proračunskih poreznih prihoda treba nadoknaditi 13 milijardi kuna za isplatu mirovina iz prvog stupa. Upozorio je da povećanje izdvajanja za 2. stup nosi sa sobom dodatne pritiske na proračun: "Ako bi se samo jedan posto povećali doprinosi za 2. stup, trebalo bi još dodatnih milijardu kuna na godinu za isplatu mirovina iz prvog stupa". Još jedna opasnost za mirovinski sustav s kojim je Hrvatska suočena jest velika prisutnost sive ekonomije u hrvatskom gospodarstvu koja iznosi 16 posto. Zbog sive ekonomije mirovinski sustav je iznimno ranjiv, naglasila je Dušanka Marinković-Drača, pravna savjetnica Udruge radničkih sindikata. Jedan od većih problema na koji je ukazala Drača je i neplaćeni rad onih radnika koji su prijavljeni, posebno izdvajajući prekovremene sate: "Svi znaju za velik prekovremeni rad u sektoru trgovine. Međutim, kada se pogledaju službeni podaci, ispada da prosječni radnik u trgovini godišnje ostvari do 12 sati prekovremeno. Očito je da rad nije evidentiran i da taj novac sustav gubi. Insolventnost poslodavaca je također velik problem koji dodatno opterećuje sustav. Radnik koji je prijavljen na minimalnu plaću imat će za 35 godina sveukupno u mirovinskom fondu nešto više od 6000 eura. Očito je da njegova budućnost nije blistava".
Raste imovina mirovinskih fondova
Neto imovina svih aktivnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine više od 20,5 milijardi kuna te je u odnosu na kolovoz povećana za 521,15 milijuna kuna, odnosno 2,6 posto, stoji u mjesečnom izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Najveći dio ukupne imovine hrvatskih mirovinskih fondova na kraju rujna ove godine, odnosno više od 19,88 milijardi kuna, odnosi se na neto imovinu četiriju obveznih mirovinskih fondova, AZ fonda, Raiffeisen fonda, PBZ CO fonda i Erste Plavog fonda. Njihova je imovina u odnosu na kolovoz povećana za 496,8 milijuna kuna ili 2,56 posto.