AZ fond je prvi među obveznim fondovima premašio granicu od pola milijuna osiguranika i trenutno upravlja s više od 6 mlrd kuna imovine
Predstavnici AZ obveznog mirovinskog fonda u utorak su ponovili želju da država alocira određeni dio dionica INA-e u predstojećoj javnoj ponudi domaćim mirovinskim fondovima koji bi te dionice kupili po tržišnoj cijeni.
Dinko Novoselec, predsjednik Uprave društva koje upravlja AZ fondom, istaknuo je da oni ne traže nikakve privilegije niti popuste pri kupnji nego tek da Vlada odluči da određeni dio dionica mogu kupiti mirovinski fondovi.
Radi se o uobičajenoj praksi koja se primjenjuje pri izdavanju obveznica, kažu u AZ fondu i ističu da ako Vlada sama ne alocira određeni dio dionica da će to učiniti agenti izdanja «što može nezasluženo favorizirati neke fondove.»
Također, kad bi se mirovinski fondovi morali oslanjati isključivo na sekundarno tržište, dakle na kupovinu dionica INA-e na burzama, tada bi 1,3 milijuna građana, koliko ih je učlanjeno u sve fondove, «kupovalo [..] dionice po vjerojatno višoj cijeni.»

U mirovinskim fondovima će se vjerojatno naći višak gotovog novca nakon što završi preuzimanje Plive i ti fondovi istražuju mogućnosti alternativnih ulaganja.
Preuzimanje bi, prema najnovijim informacijama, moglo biti gotovo krajem listopada, a samo AZ fond trenutno ima oko 400 mil. kuna investirano u Plivine dionice. Vezano uz to, u AZ fondu su samo rekli da će «prihvatiti ponudu najboljeg ponuđača».

Novoselec se osvrnuo i na dugoočekivane promjene zakona za što je inicijativa krenula prije tri godine, a izmjene bi trebale donijeti liberalizaciju kriterija ulaganja za obavezne mirovinske fondove. Tako bi se fondovima trebalo omogućiti da ulažu do 5% imovine u dionice javnih dioničkih društava, a udio investicija u inozemne vrijednosne papire povećao bi se sa sadašnjih 15% na 20% imovine.
Također, izmjenama se predviđa i određena liberalizacija u kratkoročnim ulaganjima. Za 'zastoj' u donošenju promjena zakona u AZ fondu ne krive nikog posebno nego tek kažu kako «mirovinska društva jedina guraju u svemu tome». Zbog takvog odugovlačenja kažu i kako se već pomalo pitaju nije li već prekasno za te izmjene.

Naime, cijene dionica na domaćem su tržištu već davno otišle prema gore, i u AZ fondu kažu kako «dobar dio dionica izgleda skupo». Uz to, «dosadašnji prinosi uravnoteženih investicijskih fondova govore o tome kakvi su rezultati mirovinskih fondova mogli biti da se na vrijeme promijenila regulativa», kažu u AZ fondu. Godišnji prinosi uravnoteženih fondova kreću se između dvadesetak i tridesetak posto, dok su prinosi mirovinskih fondova ove godine dosta niski.
AZ fond je tako dosad u 2006. ostvario prinos od oko 4,4% što je «dominantno posljedica rasta cijene dionica Plive», a bez efekta Plive prinost bi bio «tek nešto iznad nule».
Izvori prinosa koje smo crpili do sada se iscrpljuju, kaže Novoselec aludirajući na to da niti obveznice, koje su donosile visoke prinose u doba početka poslovanja obveznih mirovinskih fondova, više nisu atraktivna investicija. Zbog toga u AZ fondu namjeravaju smanjiti udio imovine koji investiraju u državne obveznice, a u ovom trenutku kao najbolju alternativu vide «kratkoročne investicije», odnosno, izuzev javne ponude dionica INA-e, u narednih šest mjeseci do godinu dana ne vide dobre prilike za dugoročnije investicije na domaćem tržištu.

U AZ fondu, koji je prvi među obaveznim fondovima premašio granicu od pola milijuna osiguranika (krajem kolovoza u taj ih je fond imao 501.761) i koji trenutno upravlja sa više od 6 mlrd kuna imovine, su se osvrnuli i na otvoreno pitanje budućeg financiranja Regosa. Prema njima, troškovi Regosa su veći «od troškova svih mirovinskih društava zajedno.» Izrazili su spremnost za financiranje poslovanja Regosa, ali su rekli da je realna razina troškova poslovanja tog sustava na razini od tridesetak posto sadašnjeg iznosa.
izvor: www.bankamagazine.hr