15 posto građana dobro zna što su investicijski fondovi i investicijsko bankarstvo. Svakodnevno u raznim medijima susrećemo sve više prikaza o novim oblicima štednje tj. kako najbolje oploditi višak novca. Građanima amaterima posebno se sve više preporuča ulaganje u investicijske fondove, a financijski savjetnici se trude na jednostavan način objasniti prednosti postojećeg izbora za ulagače koji u osnovi svodi na nekretnine, fondove, štednju, životno osiguranje. S ciljem praćenja percepcije upravo investicijskih fondova, GfK je pokrenuo kontinuirani projekt u kojem se prate promjene u doživljavanju tog, još uvijek, relativno novog i širem krugu građana nedovoljno poznatog koncepta u nas. Prvi val istraživanja pokrenut je 2002. godine i od tada je realizirano 8 valova. Zadnje istraživanje je provedeno u prosincu 2006. godine na građanima višeg socio-ekonomskog statusa. Rezultati pokazuju da je konceptom investicijskog bankarstva upoznato 15% ispitanika, a još gotovo 50% navodi da ipak znaju nešto o takvom obliku ulaganja novca, navodi se u priopćenju GfK.

Na pitanje jesu li čuli za investicijsko bankarstvo i pojam investicijskog fonda te znaju li što je i čemu služi, 47 posto je odgovorilo da su čuli, ali da o tome znaju jako malo, 33 posto je samo čulo, ali ne zna gotovo ništa, 15 posto ispitanika je dobro upoznato, a 5 posto nikada nije čulo o investicijskom bankarstvu ili investicijskim fondovima.

Premda su investicijski fondovi sve brojniji i reklamne kampanje za pojedine fondove sve prisutnije, udio onih koji su upoznati s konceptom investicijskog bankarstva raste vrlo sporo. Uspoređujući rezultate svih do sada provedenih valova istraživanja, može se uočiti da postoje male varijacije u odgovorima ispitanika. No, ipak se može reći da postoji trend povećanja upoznatosti s fondovima: 2006. zabilježen je do sada najveći postotak dobro upućenih osoba. U prilog tome ide i podatak da se udio onih koji nikada nisu čuli za investicijsko bankarstvo dosta smanjuje iz godine u godinu, stoji u priopćenju.

Ispitanici još uvijek klasičnu oročenu štednju smatraju značajno sigurnijom, pouzdanijom i prikladnijom od investicijskih fondova. U hipotetskoj situaciji ulaganja novčanih sredstava oročena štednja se još uvijek češće preferira. Ipak, trećina građana ulagala bi u investicijske fondove.

U 2006. godini 42 posto ispitanika kao oblik štednje odabralo bi vjerojatno oročenu štednju u banci, 14 posto sigurno bi odabralo oročenu štednju banci, dok bi 25 posto ispitanika vjerojatno odabralo investicijski fond te 8 posto bi sigurno odabralo investicijski fond. Preostalih 11 posto ispitanika ne zna koji bi oblik štednje odabrali.

Među 5 najpoznatijih osnivača investicijskih fondova na spontanoj razini, ali i uz podsjećanje, spadaju: PBZ Invest, ZB Invest, Raiffeisen Invest, Erste invest i Hypo AA Invest, zaključuje se u priopćenju.

izvor: www.limun.hr