Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako zbog sankcija između EU i Rusije postoje određena ograničenja i prepreke u gospodarskoj suradnji između dvije zemlje te se treba fokusirati na sektore u koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

"Biznis mora biti most i kanal dijaloga između država, pogotovo u vremenima političkih napetosti", kazao je.

Kao moguća područja suradnje uz energetiku i turizam izdvojio je i kemijsku i farmaceutsku industriju, strojogradnjiu, brodogradnju, graditeljstvo, infrastrukturne projekte, drvnu i prerađivačku industriju, poljoprivredu i prehrambenu industriju, tekstilnu itd. Burilović je rekao i kako brojke pokazuju da su se odnosi dviju zemalja stabilizirali i polako raste vanjskotrgovinska razmjena.

Iznio je podatak da je 2012. ukupna robna razmjena Hrvatske i Ruske Federacije premašivala dvije milijarde američkih dolara, no zbog sankcija je pala. Sada je primjetan njezin oporavak, a cilj je, kako je rekao, da se što prije vrati na razinu od dvije milijarde, odnosno da se cilja dosezanje tri milijarde dolara.

Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov istaknuo je kako gospodarski odnosi uvijek imaju ulogu lokomotive i zato moraju postajati sve bolji.

"Moramo naučiti razvijati gospodarske odnose bez obzira na sankcije", kazao je te iznio podatak kako rusko gospodarstvo ima 50 milijardi eura gubitka zbog tih sankcija, a zemlje EU i do 200 milijardi eura. "Mi želimo da ti odnosi rastu, a Amerikanci žele da se smanje kako bi oni postigli više", ustvrdio je Azimov te dodao da što se tiče odnosa Rusije i Hrvatske oni moraju biti bolji jer je potencijal za suradnju velik.

Iznio je i podatak da je Hrvatska lani uvezla više od 2,5 milijardi prostornih metara ruskog plina te dodao kako će se isporuka nastaviti unatoč najavama izgradnje LNG terminala na Krku, kojeg vidi kao zdravu konkurenciju.

Azimov je rekao i kako su Rusi spremni investirati u Hrvatsku, ali ne uspijevaju uvijek, jer to ne žele neki hrvatski strateški partneri koji smatraju da povećavanje udjela Rusije u energetskom sektoru nije poželjno.

Inače, robna razmjena Hrvatske i Ruske Federacije u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 600,6 milijuna dolara, što je 16,6 posto više nego u istom razdoblju godine ranije.

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je od 1993. do kraja 2017. Rusija u Hrvatsku uložila 416,9 milijuna eura čime zauzima 14. mjesto po visini inozemnih ulaganja u Hrvatsku.

U istom je razdoblju Hrvatska ulaganja u Rusiju iznosila su 98,1 milijun eura te je Rusija Hrvatskoj na sedmom mjestu po ukupnim ulaganjima.

Na novinarski upit kako bi se LNG terminal na Krku po pitanju energetike mogao odraziti na odnose Hrvatske i Rusije Burilović je rekao da Hrvatska mora razmišljati o rezervnoj soluciji koja mora biti cjenovno konkurentna i ekološki prihvatljiva.

"Izgradnju LNG terminala prije svega gledam kao alternativu dosadašnjem jedinom dobavnom pravcu, a tržište će pokazati gdje ćemo onda nabavljati plin. Dakao da moramo prije svega gledati interese Hrvatske i interese potrošača", istaknuo je Burilović.