Žene u Hrvatskoj prema analizi s portala MojPosao u prosjeku zarađuju 14 posto manje od muškaraca, budući da je prosječna neto plaća muškaraca tijekom protekle godine iznosila 1.498 eura, dok su žene u prosjeku zarađivale 1.289 eura.

Detaljna analiza pokazuje da je jaz u primanjima značajno manji kada se usporede muškarci i žene koji obavljaju iste poslove, no razlika je i dalje prisutna te iznosi oko devet posto u korist muškaraca.

Najmanje razlike u plaćama primjećuju se među najmlađim radnicima. U dobnoj skupini od 17 do 24 godine žene zarađuju 13 posto manje od muškaraca, dok se u dobi od 25 do 34 godine ta razlika povećava na 14 posto.

Najizraženiji jaz primjećuje se u skupini od 35 do 44 godine kada su muškarci plaćeni čak 21 posto više od žena. Ti podaci potvrđuju tezu da se razlika u plaćama produbljuje u razdoblju kada žene češće uzimaju pauzu od karijere zbog obiteljskih obveza i rodiljnog dopusta, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati u karijeri.

Rodni jaz u plaćama u kasnijim fazama profesionalnog života - u dobi od 45 do 54 godine iznosi 19 posto u korist muškaraca, a kod radnika starijih od 55 godina pada na 12 posto.

Muškarci s manje od godinu dana iskustva zarađuju 10 posto više od svojih ženskih kolegica, dok se kod zaposlenika s tri do pet godina staža ta razlika povećava na 16 posto. Među onima s više od šest godina iskustva jaz u plaćama doseže 19 posto.

Najveća razlika u Zagorju, Međimurju i Lici

Najveće razlike u korist muškaraca su u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji gdje su muškarci 23 posto više plaćeni od žena, te u Ličko-senjskoj županiji gdje taj jaz iznosi 22 posto. S druge strane, najmanju su razlike u Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija sa pet, odnosno četiri posto razlike između plaća muškaraca i žena

U Gradu Zagrebu muškarci zarađuju 17 posto više od žena, što je malo iznad nacionalnog prosjeka.

Promatrajući razlike po sektorima, najizraženiji jaz u plaćama prisutan je u prodaji (+22 posto), IT sektoru (+19 posto) te turizmu i ugostiteljstvu (+18 posto). S druge strane, najmanje razlike u plaćama muškaraca i žena zabilježene su u sektorima proizvodnje, distribucije energije, vode i otpada (osam posto), proizvodnje i zanatskih usluga (10 posto) te zdravstva i socijalne skrbi (+11 posto).

U privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 16 posto manje, dok u domaćim privatnim kompanijama ta razlika iznosi 13 posto. U državnim poduzećima jaz je nešto manji i iznosi osam posto, dok najmanju razliku u plaćama bilježe radna mjesta u javnoj i lokalnoj upravi, gdje žene zarađuju tri posto manje od muškaraca.

Promatrajući pojedinačne radne pozicije, najizraženije razlike u plaćama prisutne su na radnim mjestima carinski deklarant gdje muškarci imaju 41 posto višu plaću, voditelj objekta i voditelj hotela (+39 posto), šef kuhinje (+38 posto) i direktor proizvodnje (+36 posto).

S druge strane, postoje zanimanja u kojima su žene u prosjeku bolje plaćene od muškaraca i to na pozicijama knjigovođe gdje muškarci u prosjeku imaju 47 posto nižu plaću od žena, medicinske sestre gdje muškarci imaju 44 posto nižu plaću, revizora (11 posto), sanitarnog inženjera/tehničara (10 posto), asistenta u marketingu (devet posto), knjižničara (osam posto) i stomatologa ( sedam posto).