Proces financijske integracije, pokrenut uvođenjem eura 1999. godine, znatno je usporio u vrijeme dvije financijske krize koje su pogodile eurozonu od 2008. naovamo, prigušivši ekonomski rast.

U razgovoru za Reuters čelnik Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) i Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) Klaus Regling procjenjuje da smanjena mobilnost kapitala među članicama stoji eurozonu četiri postotna boda BDP-a i pola postotnog boda potencijalnog rasta.

"Izostanak podjele rizika... ključan je izazov u tom pogledu i na samom je vrhu moje liste prioriteta kada razmišljam o nedostacima koje valja otkloniti kako bi europska monetarna unija bila snažnija a gospodarstvo eurozone otpornije", naglasio je Regling.

"Ako je glavni izazov izostanak podjele rizika, u prvom redu preko tržišta kapitala, očigledno rješenje bio bi viši stupanj financijske integracije", zaključuje čelnik ESM-a i EFSF-a.

Da bi se pospješio proces financijske integracije, banke moraju agresivno smanjiti nenaplative kredite, možda uz podršku proračunskih poticaja, i smanjiti troškove zatvaranjem ogranaka, boljom primjenom tehnologije i konsolidacijom u sektoru, dodaje.

Eurozona također mora dovršiti projekt uspostave bankovne unije kroz financijska jamstva za Jedinstveni fond za likvidaciju banaka i osnivanje europskog programa osiguranja depozita. Tome se posebno žestoko protivi vlada u Berlinu.

"Ti su potezi predmet spora jer se postojeći sustavi na razini zemalja članica uvelike razlikuju pa bi njihova realizacija od nekih zemalja zahtijevala da s bankama riješe repove iz prošlosti", pojasnio je Regling.

"Zato će taj proces potrajati neko vrijeme. On je ipak ključan jer će ojačati povjerenje a time i otpornost", naglasio je.

Napokon, eurozona bi po njemu trebala realizirati zamisao o uniji tržišta kapitala koju je iznijela Europska komisija a uključuje usklađivanje zakona o poslovanju kompanija, te stečaju i poreznima radi lakših prekograničnih ulaganja.

"Viši stupanj financijske integracije bio bi dobar za privatni sektor, realno gospodarstvo i dobro funkcioniranje europske monetarne unije", istaknuo je čelnik europskog fonda. "On bi otvorio veća tržišta i nove prilike i rezultirao bi većim stupnjem podjele rizika. Također bi pojačao otpornost gospodarstva", tvrdi on.