Europska komisija zabrinuta je da bi Hrvatska mogla izgubiti značajna sredstva iz europskih fondova. Prvenstveno je riječ o sredstvima iz starog višegodišnjeg okvira 2007. - 2013. kojima rok za povlačenje istječe za devet mjeseci.

Europska unija pokušavala se ne miješati u unutarnja politička prepucavanja u Hrvatskoj oko korištenja fondova, opravdavajući ponekad slabo korištenje time što smo nova članica i da nam treba vremena za uhodavanje.

Komisija sada priznaje da je apsorpcija fondova iz okvira 2007. - 2013. kohezijske politike slaba i da je gubitak izgledan, piše Jutarnji list. Procjene su da bi Hrvatska mogla izgubiti 20 do 35 posto raspoloživih sredstava.

Hrvatska je iz tog razdoblja uspjela povući manje od 71 posto sredstava, a ona se mogu iskoristiti do kraja godine. U to je uračunat i novac iz predujma, bez kojeg bi apsorpcija bila samo 45 posto.

Za razdoblje 2014. - 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju devet puta više novca - 10,7 milijardi eura ili 3,3 posto BDP-a.

Hrvatska ima najveći udjel fondova u javnim investicijama od 74 posto, a Vlada smanjenje proračunskih iznosa namijenjenih nekim programima namjerava nadoknaditi iz fondova EU.

Komisija upozorava na mogući gubitak sredstava iz prethodnog okvira, ali upozorava da je nužno ubrzati korištenje sredstava iz novog okvira koji je već ušao u treću godinu. 

Svake godine može se investirati oko 1,4 milijarde eura iz EU fondova, ali za uspješno povlačenje novca treba imati pripremljene popis projekata.  Projekti se pak moraju realizirati bez nepotrebnih dugih procedura i administrativnih prepreka.

Iz novog okvira Hrvatska je prema isplatama povukla samo 317 milijuna eura od raspoloživih 10,7 milijardi - samo 2,9 posto, i to računajući predujam. Odbije li se predujam, ostaje iskorišteno samo 54 milijuna eura ili 0,5 posto raspoloživih sredstava.

Najveća je iskorištenost novog okvira fondova za ruralni razvoj iz kojih smo povukli 94,8 milijuna eura (bez predujma 54,33 milijuna eura).

Za sve ostale fondove bez predujma bi postotak povučenih sredstava bio blizu nule. Na primjer predujam za programe zapošljavanja iznosi 663 tisuće eura, a ukupno je na raspolaganju više od 66 milijuna eura.
Glavne prepreke za korištenje fondova u Hrvatskoj su, procjenjuju europski izvori, birokratske naravi, kontrole i procedure, ograničen broj spremnih projekata, nedovršene strukturne reforme, pogotovo u upravljanju otpadom i vodama, nesređene zemljišne knjige...

Sustav kontrole i upravljanje trebalo bi pojednostavniti, zaposliti dodatne ljude i iskoristiti tehničku pomoć Europske unije i iskusnijih zemalja članica. Pozitivan primjer je pomoć koju slovenski stručnjaci za javnu nabavu pružaju Ministarstvu prometa.