Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), naime, pokazuju da je od ukupno 256,8 milijardi kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine 33,8 milijardi kuna bilo u kategoriji ′loših′, odnosno djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, što čini udio od 13,2 posto. U odnosu na prethodno tromjesečje to predstavlja smanjenje za 0,75 postotnih bodova, a na godišnjoj razini za 1,83 posto.

Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto. Izuzetak je jedino prvo tromjesečje ove godine kada je zabilježen blagi rast, sa 13,8 posto krajem 2016. godine na 13,91 posto krajem ožujka ove godine.

U svojoj redovitoj Tjednoj analizi analitičari PBZ-a ističu da nastavak trenda smanjenja udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima u drugom tromjesečju rezultat poboljšanja kvalitete i u korporativnom i u sektoru kućanstava, i to zahvaljujući kako prodaji potraživanja, tako i pomlađivanju portfelja, odnosno rasta novih kredita.

Navode, naime, kako udio ′loših′ kredita u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima bilježi pad od 1,5 postotnih bodova, na 27,1 posto, što se najvećim dijelom može zahvaliti prodaji 2,7 milijardi kuna bruto potraživanja od nefinancijskih društava u drugom tromjesečju.

Gledano po djelatnostima, najveći je doprinos smanjenju došao od prodaje plasmana u djelatnosti građevinarstva gdje se udio ′loših′ u ukupnim kreditima spustio za 2,9 postotnih bodova, na 63,9 posto, dok je istodobno najveći negativan doprinos proizašao iz rasta problematičnih plasmana za 5,3 postotna boda, na 28 posto, u kategoriji ostalih djelatnosti, gdje spada i Agrokor holding.

Kod ostalih značajnijih djelatnosti, ističu iz PBZ-a, bilježi se pozitivan trend - udio ′loših′ kredita u prerađivačkoj industriji pao je za 2,1 postotna boda, na 22,1 posto, a u trgovini za 1,9 postotnih bodova, na 25,4 posto, dok je izuzetak blagi rast, od 0,2 postotnih bodova, na 12,9 posto, u ugostiteljstvu i turizmu, odnosno djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane.

Kod kredita stanovništvu, pak, udio se spustio za 1 postotni bod, na 9,1 posto, pri čemu su tijekom drugog kvartala prodana potraživanja ovog sektora u bruto iznosu od milijardu kuna, navode iz PBZ-a.

Promatrano prema vrstama, stambeni su krediti ostvarili pad od 0,8 postotnih bodova (na 7,2 posto), koliko iznosi pad i kod kartičnih kredita (na 2,6 posto), dok se udio ′loših′ plasmana kod prekoračenja na tekućima računima smanjio za 3,4 postotna boda, na 6,6 posto, a kod gotovinskih kredita za 0,9 postotnih bodova, na 6,4 posto.

Međutim, s obzirom na udio, ali i iznos neprihodujućih kredita, od oko 3 milijarde kuna, koji je tek nešto niži od volumena neprihodujućih stambenih kredita, najproblematičniji su krediti za ostale namjene, koji bilježe pad udjela od 1 postotni bod, na 29,6 posto, zamjećuju analitičari PBZ-a.

"U nastavku godine očekujemo daljnje čišćenje portfelja, iako nešto slabijim intenzitetom, dok bi povećanje rezervacija zbog restrukturiranja Agrokora moglo dovesti do rasta udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u korporativnim kreditima", zaključuje se u analizi PBZ-a.