U segmentu neživotnog osiguranja premija je porasla za 9,9 posto, na 6,72 milijarde kuna, a životnog za 6,6 posto, na 3,13 milijardi kuna.

Društva za osiguranje koja posluju u Hrvatskoj, njih 18, u prošloj su godini na ime osiguranih svota, odšteta i osigurnina hrvatskom gospodarstvu i građanima ukupno isplatila više od 5,5 milijardi kuna, 8,6 posto više nego u 2017. godini. Sklopljenih polica neživotnog osiguranja na kraju godine bilo je 8,9 milijuna, a životnog 1,54 milijuna.

Zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravateljskih kuća ostvarena na tržištu EU-a iznosila je 240,1 milijun kuna, što je porast veći od 2,5 puta na godišnjoj razini. Sa 186,4 milijuna kuna prednjači poslovanje u Austriji.

Prema tržišnom udjelu osiguravateljskih kuća u premiji, prvo je Croatia osiguranje s 27,6 posto, a slijede Allianz s 11,7 posto te Euroherc s 11,2 posto. Wiener osiguranje je četvrto s 8,9 posto, Generali zauzima 7,2 posto, dok se na ostale odnosi 31,8 posto.

U neživotnom segmentu najveći dio odnosi se na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, 22,11 posto, te kasko osiguranje cestovnih vozila, 10,65 posto, što ukupno čini oko trećine tog tržišta.

Kako navodi direktor HUO-a Hrvoje Pauković, prije pet godina osiguranje motornih vozila zauzimalo je ukupno 40 posto tržišta.

Prosječna premija osiguranja od automobilske odgovornosti u 2018. je iznosila 891 kunu, što je značajno manje od početka liberalizacije tog tržišta, 2013. godine. Pauković to ocjenjuje vrlo konkurentnim.

S druge strane, životna osiguranja u ukupnoj premiji sudjeluju s ukupno 31,8 posto.

Pauković očekuje još veći rast zdravstvenih, imovinskih i životnih osiguranja, a tržište dopunskog zdravstvenog osiguranja ocjenjuje vrlo intenzivnim i tu očekuju veće tržišne udjele i prostor za rast.

"HZZO treba početi poslovati po pravilima struke"

Zaračunata bruto premija u tom segmentu za prošlu godinu iznosi 346,5 milijuna kuna, 13,4 posto više na godišnjoj razini, a kako ističe Pauković, ona ne obuhvaća premije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koje su u 2017. godini iznosile oko 850 milijuna kuna od građana i oko 500 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Kaže da HZZO djeluje na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja, no po nekim mišljenjima mimo europskog pravnog okvira.

"Željeli bismo da se HZZO, sukladno europskim pravnim propisima, konačno počne baviti ovim poslom kako bi trebao, a to je kroz osigurateljna načela i pravila struke, bilo kroz osnivanje društva za osiguranje ili na nekakav drugi način", poručuje Pauković.

Kaže da društva za osiguranje posluju pod strogom regulativom EU, kao i pod nadzorom Hanfe, dok HZZO, po Paukovićevim riječima, radi taj isti posao po propisima koje određuje njegovo upravno vijeće, a ne nadzire ga ni Hanfa, tako da na neki način "posluje izvan sustava osiguranja".

"Proizvod koji prodaje HZZO istovjetan je našemu, samo što je naša cjenovna struktura drugačija: mi imamo puno veća opterećenja i puno više regulatornih obveza, a HZZO to nema", kaže Pauković.

Upozorava i da postoji kategorija građana koja je zakonom stavljena u položaj da joj država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje i taj novac daje HZZO-u. Ako je država već odlučila nekomu plaćati dopunsko osiguranje, zašto bi to trebao biti HZZO, a ne primjerice putem korištenja vaučera kojim bi građanin mogao izabrati svog osiguravatelja, pita se Pauković.

Stanovnik Hrvatske po njegovim riječima godišnje na osiguranje troši oko 316 eura, od čega u prosjeku 216 eura na neživotno, a 100-tinjak eura na životno osiguranje. S druge strane, prosječan građanin EU za osiguranje troši 2.030 eura.

Hrvatski građanin za osiguranje zdravlja izdvoji prosječno 17, a europski 221 euro, za osiguranje imovine iznosi su 44 naspram 170 eura u korist "Europljanina", dok se za motorna vozila po stanovniku u Hrvatskoj godišnje izdvoji 106, a prosjek EU-a je 230 eura.