Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju siječnja ove godine u usporedbi sa zalihama na kraju prosinca lani manje su za 2,8 posto, a u usporedbi sa zalihama na kraju siječnja 2023. za 0,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj su razini najviše pale zalihe energije, za 17,7 posto. Pad bilježe i zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,5 posto te zalihe intermedijarnih proizvoda, za 5,8 posto.

Istodobno su zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasle za 3,4 posto, a kapitalnih proizvoda za 1,4 posto.

Na godišnjoj su razini također najviše pale zalihe energije, za 23,7 posto. Pale su i zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,7 posto.

Nasuprot tome, zalihe kapitalnih proizvoda su porasle za 32,6 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 24,1 posto i kapitalnih proizvoda, za 3,2 posto.

Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) na mjesečnoj su razini zalihe u rudarstvu i vađenju pale za 8,8 posto, a na godišnjoj razini za 15,9 posto. Zalihe u prerađivačkoj industriji na mjesečnoj su razini pale za 2,3 posto, dok su na godišnjoj su razini porasle za 0,1 posto.

U sklopu prerađivačke industrije na mjesečnoj razini najveći pad zaliha zabilježen je motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 55,8 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 40,6 posto, proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 21,3 posto, proizvodnji električne opreme, za 19,1 posto itd.

Najveći rast zaliha bilježi se u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 101,6 posto, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 63,8 posto te proizvodnji strojeva i uređaja, za 26 posto.

Na godišnjoj razini u sklopu prerađivačke industrije najviše su pale zalihe koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 39 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 24,6 posto, proizvodnji namještaja, za 23,2 posto, proizvodnji duhanskih proizvoda, za 23 posto te proizvodnji pića, za 22,1 posto.

Najveći rast zaliha zabilježen je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 235,5 posto, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 88,6 posto te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 60,8 posto.

Isto izvješće DZS-a pokazalo je da je industrijska proizvodnja u siječnju pala više od jedan posto na godišnjoj razini, drugi mjesec zaredom, pa je tako nastavljen negativni trend iz prošle godine. Industrijska proizvodnja u siječnju je naime ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine pala 1,3 posto.