Vrijednost zahtjeva za obnovu putem Fonda solidarnosti EU-a trenutno premašuje 7,6 milijardi kuna, a od toga je već ugovoreno više od 2,6 milijardi kuna, izvijestio je u utorak ministar graditeljstva Darko Horvat nakon sastanka sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.

Hrvatskoj je prošle godine za otklanjanje posljedica razornog potresa, koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb, dodijeljena 5,1 milijarda kuna pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a. Rok za iskorištavanje tih sredstava, poglavito namijenjenih za obnovu javnih zgrada, je lipanj iduće godine.

Vrijednost dodijeljenih sredstava tako je već premašena, a Horvat je istaknuo kako se želi ugovoriti barem 200 posto vrijednosti alokacije iz Fonda.

Izjavio je to nakon petog koordinacijskog sastanka o povlačenju novca pristiglog iz Fonda solidarnosti, održanog u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kojem su, osim predstavnika Grada Zagreba, nazočili i predstavnici ministarstava zdravstva, znanosti i obrazovanja, kulture i medija, financija, unutarnjih poslova te Središnje agencija za financiranje i ugovaranje.

Rekao je i da su gotovo svi javni pozivi, koje je objavilo nekoliko ministarstava čiji su predstavnici sudjelovali na sastanku, već raspisani, a da sada kreće "bitka s vremenom", s obzirom na činjenicu da se sredstva iz Fonda moraju utrošiti unutar 18 mjeseci.

"Uz taj vremenski okvir, koji će uvijek biti prijetnja, ne vidimo nekih drugih većih problema da se Fond solidarnosti ne bi mogao adekvatno utrošiti na obnovu Zagreba i okolice", izjavio je Horvat. Pritom je dodao da predviđena 5,1 milijarda kuna neće biti isključivo utrošena na obnovu, s obzirom i na troškove hitnih intervencija za čišćenje i saniranje potresom oštećenih zgrada.

S druge strane, javni natječaji dat će priliku da se kroz njih cjelovito obnavljaju javne zgrade, što bi iz Fonda solidarnosti trebao biti prihvatljiv trošak u 100-postotnom iznosu, rekao je Horvat.

Izvijestio je i da se krajem srpnja očekuju prve informacije koliko će se iz Fonda dobiti za potres koji je pogodio Banovinu, za što je Hrvatska zatražila 319,2 milijuna eura.

Tomašević: Ne smijemo dopustiti da ijedan euro ostane neiskorišten

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izvijestio je da Grad Zagreb za povlačenje sredstava iz Fonda trenutno ima tri natječaja, vrijednosti nešto veće od dvije milijarde kuna, a prvenstveno su namijenjeni za obnovu odgojno-obrazovnih ustanova i prometne infrastrukture, dok je jedan manji iznos za vodoopskrbu i odvodnju.

Poručio je da se treba napraviti sve što se može da se novac iz Fonda povuče. "Doista si ne možemo dopustiti da ijedan euro iz Fonda solidarnosti ostane neiskorišten", istaknuo je Tomašević.

Dodao je da je preostalih godinu dana malo vremensko razdoblje da se projekti prijave, odobre, da se raspišu javne nabave i da se krene s rekonstrukcijom objekata, pa to stoga predstavlja i veliki izazov.

Za idući tjedan najavio je susret s ministrom Horvatom na temu operativnog i proceduralnog ubrzanja obnove u Zagrebu, a sastanku bi trebali nazočiti i ostali dionici u procesu obnove definirani Zakonom o obnovi, pa tako i predstavnici Fonda za obnovu, kojem je na čelu Damir Vanđelić.

Uskoro izmjene zakona kojim se rješava pitanje zaštićenih najmoprimaca

Europski sud za ljudska prava je prije nekoliko dana u presudi nakon tužbe dvoje podnositelja protiv Hrvatske zaključio da nemogućnost vlasnika da koriste vlastite stanove u kojima žive zaštićeni najmoprimci, odnosno ostvare odgovarajuću najamninu, predstavlja povredu prava na mirno uživanje vlasništva, pa su novinari pitali ministra Horvata kada će se riješiti taj problem, koji bi mogao postati veliko opterećenje za hrvatski proračun.

Horvat je rekao da bi bilo nesmotreno trenutno izjavljivati kada će problem biti riješen, no i izvijestio da su izmjene i dopune predmetnog zakona pripremljene, usklađene i s odlukom Ustavnog suda te uskoro će ići u javnu raspravu.

Siguran je da će doći do prijedloga rješenja koje je prihvatljivo i provedivo, a ono bi trebalo uključivati duži vremenski rok u kojem zaštićeni najmoprimci moraju napustiti stanove, kao i duži vremenski okvir u kojem bi iznos najamnine trebao "prijeći" iz netržišnog u tržišni.

Izvijestio je da se razgovara sa stvarnim vlasnicima stanova kao i sa zaštićenim najmoprimcima, a da dogovor nije daleko.