Ukupni hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio je 10,37 milijardi dolara, dok je uvoz istodobno dostigao iznos od gotovo 21,5 milijardi dolara, pri čemu se najveći dio izvoza i uvoza odnosi na Grad Zagreb. Podaci DZS-a, naime, pokazuju da se na Zagreb odnosi gotovo 37 posto ukupnog hrvatskog izvoza u 2006. godini, odnosno više od 3,8 milijardi USD, kao i gotovo 58 posto ukupnog uvoza ili 12,45 milijardi USD. To znači da je zagrebački manjak u prošloj godini iznosio više od 8,6 milijardi USD, što je udio od 77,5 posto u ukupnom deficitu robne razmjene Hrvatske s inozemstvom koji je lani iznosio više od 11,11 milijardi dolara. Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom prošle godine ostvaren je u sedam od 21 hrvatske županije, i to u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj županiji, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. Većina ostalih županija, izuzev spomenutih sedam, prošle godine bilježi manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom. Među županijama koje pak bilježe suficit, vrijednosno najveći, od gotovo 90,72 milijuna dolara ostvarila je Osječko-baranjska županija. Izvoz iz te županije u prošloj je godini iznosio 576,4 milijuna USD (7,8 posto veći nego 2005.), dok je uvoz povećan za 11,9 posto, na 485,75 milijuna USD. Slijedi Sisačko-moslavačka županija, čiji je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio 80,5 milijuna USD. U odnosu na 2005. godinu izvoz te županije povećan je za 5,3 posto, na 523,4 milijuna USD, dok je uvoz u tu županiju porastao 3,2 posto, na gotovo 442,95 milijuna USD. Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom Virovitičko-podravske županije iznosio je pak 55,1 milijun USD. Vrijednost izvoza te županije lani je povećana za čak 31,4 posto, na 142,2 milijuna USD, dok uvoz bilježi porast za 25,2 posto, na 87 milijuna USD. Istodobno je gospodarstvo Požeško-slavonske županije u inozemstvo izvezlo roba u vrijednosti od 108 milijuna USD (rast od 21,3 posto), a uvezlo za 77,7 milijuna USD (rast za 27 posto), ostvarivši pritom vanjskotrgovinski suficit veći od 30,2 milijuna USD. Varaždinska županija je pak ostvarila višak u robnoj razmjeni u vrijednosti od 23,5 milijuna dolara, uz rast izvoza za 26,7 posto, na 682,4 milijuna USD te znatno sporiji rast uvoza, za 8,3 posto, na 658,8 milijuna USD. Najmanji vanjskotrgovinski suficit prošle su godine ostvarile Ličko-senjska (247 tisuća USD) i Koprivničko-križevačka županija (149 tisuća USD). Naime, podaci DZS-a pokazuju da je izvoz Ličko-senjske županije lani porastao za 4,8 posto, na 6,88 milijuna dolara, dok je uvoz istodobno iznosio 6,6 milijuna dolara ili čak 37,8 posto više nego 2005. godine. Koprivničko-križevačka županija je pak ostvarila izvoz vrijedan 210,99 milijuna USD (rast od 13,5 posto), dok je uvoz u tu županiju iznosio 210,8 milijuna USD i povećan je za 10,1 posto u odnosu na godinu ranije. Iako u razmjeni s inozemstvom bilježi 26,3 milijuna dolara deficita, Zadarska je županija prošle godine ostvarila najveći rast izvoza u odnosu na 2005. godinu, i to za 39,9 posto (187,4 milijuna USD), uz znatno sporiji, 8,8 postotni rast uvoza (213,6 milijuna USD). Pad izvoza pak bilježi se samo u Karlovačkoj županiji, i to za 4,1 posto, na 189,5 milijuna USD. Inače, ta je županija 2005. godine bila na listi od sedam županija koje su godinu završile s viškom u vanjskotrgovinskoj razmjeni, s koje je u 2006. izostala i Krapinsko-zagorska županija. Te dvije županije na listi sedam njih koje bilježe vanjskotrgovinski suficit u prošloj su godini 'zamijenile' Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, dok su Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska suficit zabilježile i 2005. i 2006. godine.