Postoji dodatan prostor za zaduživanje hrvatskih poduzeća kako bi gospodarstvo dalje raslo, poručila je u ponedjeljak direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko, istaknuvši da su veće investicije u visokoproduktivne djelatnosti preduvjet nastavka konvergencije prema prosjeku EU-a.

Perko je to rekla na konferenciji Zagreb financijski forum u organizaciji Poslovnog dnevnika, ujedno predstavivši danas objavljenu HUB-ovu analizu "Razduženi: perspektive kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj".

Analiza je pokazala da su hrvatska poduzeća likvidna i stabilna te da su se razdužila u zadnjem vremenskom razdoblju, što znači da je njihova razina zaduženosti trenutno ispod europskog prosjeka. To znači da imaju prostora za daljnje zaduženje, pozitivna okolnost je i da su kamatne stope počele padati, što se najviše osjeti upravo kod sektora poduzeća, istaknula je Perko, dodavši i da su "loši" krediti na rekordno niskim razinama.

To sve ukazuje da postoje "jako dobri preduvjeti" da poduzeća krenu sa svojim investicijskim ciklusom, ocijenila je Perko, napomenuvši da su zaduženja za investicije i gospodarski rast usko povezani, u smislu njegova jačanja.

"Poduzeća u europskom vrhu po konkurentnosti kamatnih stopa"

Štoviše, prema riječima Perko, hrvatska poduzeća u prosjeku imaju četvrte najniže kamate na kredite u Europi, pri čemu im prosjek zaduživanja iznosi 4,8 posto. "To je jako nisko i to nas u biti stavlja zaista u europski vrh po konkurentnosti kamatnih stopa", napomenula je Perko.

Rekla je i da je daljnje jačanje hrvatskog gospodarskog rasta "definitivno potrebno" kako bi se dosegnule više razine standarda hrvatskih građana. Trenutni BDP po stanovniku Hrvatske iznosi 76 posto prosjeka EU-a, Perko smatra da daljnjim rastom gospodarstva nije upitno da će to uskoro doseći i 80 posto. "Međutim, ′korak dalje′ će zasigurno zahtijevati veće investicije i to u visokoproduktivne djelatnosti", ocijenila je.

Perko je istaknula da su investicije u Hrvatskoj relativno niske, niže od razine EU-a, koja pak značajno zaostaje za SAD-om. Stoga, s obzirom na relativno nisku zaduženost, postoji prostor za oporavak korporativnih investicija u cilju trajnog i bržeg podizanja produktivnosti.

"Ubrzanje privatnih korporativnih investicija u tehnološke i inovacijske promjene koje bitno podižu produktivnost nužan je uvjet nastavka brze konvergencije prema prosjeku EU-a", poručila je Perko.

"Blaži prijenos pada kamatnih stopa"

Kada je riječ o kreditima građana, Perko je podsjetila da je u fazi rasta kamatnih stopa taj prijenos u Hrvatskoj bio blaži no drugdje, pa tako i sada, kada je započeo ciklus pada kamata, može se očekivati blaži prijenos i s određenim vremenskim odmakom.

Važno je i kakve su ugovorene kamatne stope, pa tako građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom neće doživjeti nikakve promjene, dok će onima s promjenjivom kamatnom stopom ovisiti koju su konkretno kamatnu stopu ugovorili, kazala je.

Inače, prosječna kamatna stopa na stambene kredite je trenutno oko 3,7 posto, što je oko europskog prosjeka, dok se kamate na potrošačke kredite u Hrvatskoj kreću između pet i šest posto.

"Banke su u ovoj godini morale krenuti s povećavanjem naknada"

Hrvatska narodna banka (HNB) je dala bankama rok do kraja godine da izrade i predstave metodologiju mijenjanja iznosa bankovnih naknada, a Perko je izjavila da se može očekivati smanjenje broja tih naknada. "HNB će naravno imati transparentan uvid u sve aspekte i sve varijable određivanja pojedine vrste naknada", rekla je.

S obzirom da je jedna banka već najavila podizanje cijena naknada, novinarka je upitala Perko hoće li možda s jedne strane doći do smanjenja broja naknada, no s druge i do rasta cijena onih preostalih. Odgovorila je da najavljeno ukidanje plaćanja naknada za osnovni račun nema veze s podizanjem naknada jedne banke.

"Dokaz tomu je činjenica da su druge banke već početkom ove godine i tijekom ove godine krenule dizati svoje naknade i to nakon dužeg razdoblja u kojem nije bilo podizanja tih naknada", izjavila je Perko i pobrojala neke od razloga za podizanje tih naknada, kao što su inflacija i rast troškova, primjerice transporta, pošte, energenata ...

"Jednostavno su se banke u ovoj godini morale odlučiti na taj korak da krenu s povećavanjem naknada", izjavila je Perko.

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je sredinom listopada najavio da će se zakonodavnim izmjenama propisati mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanja financijskih sredstava s računa bez naknade.

"Strateški okvir razvoja tržišta kapitala"

Konferenciji Poslovnog dnevnika su se uvodno obratili i državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić i zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak.

Između ostalog, Zoričić je govorio o potrebi daljnjeg razvoja tržišta kapitala, a s ciljem osiguranja još jednog izvora financiranja za hrvatske poduzetnike. Podsjetio je da će uskoro biti predstavljen i strateški okvir razvoja tržišta kapitala, a neki od naglasaka odnosit će se na regionalnu integraciju tržišta kapitala, daljnju digitalizaciju, povećanje likvidnosti, kao i razvoj novih proizvoda.

Konačni je cilj da hrvatsko tržište kapitala dobije status "emerging market", što bi ga u većoj mjeri stavilo na mapu inozemnih ulagača, istaknuo je.

Ridzak je rekao da EU dosta zaostaje u području financijskih inovacija u odnosu na SAD i Veliku Britaniju. No unatoč tome na tržištu su sve prisutnije digitalne banke, čija imena su često širem pučanstvu i nepoznata, a koje između ostalog omogućavaju i ulaganja u dionice, fondove, valute i sl.

Suprotno općem dojmu, rekao je Ridzak, regulativa "fintecha" na razini EU-a, iako je kasnila, "nije loša", a ujedno smatra da su napravljeni pozitivni iskoraci u regulaciji ulaganja u kripto imovinu, pa ni to područje više nije "divlji zapad" .

Tu je apostrofirao i europsku uredbu o tržištima kriptoimovine, tzv. uredbu MiCA, kojoj je cilj zaštititi ulagatelje i očuvati financijsku stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine.