Poslodavci nisu jedini koji upozoravaju na to da gospodarsko stanje u Hrvatskoj postaje neizdrživo. Zabrinjavajuće ocjene danas je iznijela i Hrvatska narodna banka (HNB) u svom Godišnjem izvješću za prošlu godinu, koje još mora potvrditi Sabor.

Sve članice EU koje nisu dio eurozone, izuzevši Češku i Hrvatsku, ostvarile su rast realnog BDP-a u 2013. godini - jedno je od upozorenja središnje banke u izvješću u kojem se ocjenjuje gospodarski trenutak u Hrvatskoj i daje njegova usporedba sa stanjem u ekonomijama drugih članica EU.

Neslavan rekord u klubu članica EU koje krajem prošle godine nisu imale euro kao nacionalnu valutu, Hrvatska je držala i po nezaposlenosti. Podaci Eurostata, naime, pokazuju da smo kraj 2013. dočekali sa stopom nezaposlenosti od 17,2 posto, i to iskazano po anketnoj metodi, koja je usporediva s ostalim zemljama. Niti jedna od članica Unije koja istodobno nije i članica eurozone nema tako visoku nezaposlenost. Kada je "prevedemo" na administrativnu stopu, kakvu iskazuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, ona je još i veća, te se krajem 2013. popela na najviše razine još od 2002. godine, 20,3 posto. Istodobno, u 2013. snažno se ubrzao pad broja zaposlenih, posebno u industriji, građevinarstvu i trgovini.

Hrvatska već deset tromjesečja uzastopno bilježi pad ekonomske aktivnosti i to nas razlikuje od drugih zemalja koje su, kao i mi, prošle prvi udar krize, ali su se s više ili manje uspjeha vratile na put oporavka, dok smo mi, nakon kratkog predaha sredinom 2011., ponovno počeli padati. Ni jednoj zemlji u Europi nije se dogodilo da ima 10 uzastopnih kvartala pada gospodarske aktivnosti s istom Vladom - upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Dodatni je problem i usporedba s Češkom. Ta je zemlja, doduše, prošlu godinu kao i Hrvatska zaključila s minusom, i to od 0,9 posto, no podaci Eurostata upućuju na zaključak da se se češko gospodarstvo vraća na put oporavka. Za Hrvatsku se takav zaključak, unatoč nekim pomacima, još uvijek teško može izvući.

Kod nas se dogodio lom. Hrvatska će još dugo biti na začelju, naša agonija još će potrajati - ističe Lovrinčević, dodavši da čak ni dosezanje potencijalnih stopa rasta hrvatskoga gospodarstva od dva do 2,5 posto ne jamči stvarni oporavak. Ipak, puno se i na tom planu očekuje od predstojeće turističke sezone.

U Godišnjem izvješću HNB-a povlači se usporedba Hrvatske s Latvijom, koja lani još nije bila članica zone eura, te s Litvom. Te su dvije baltičke zemlje, podsjećaju u HNB-u, bile u iznimno dubokoj recesiji 2009. godine, no sada ostvaruju najviše stope rasta gospodarstva u EU.

Hrvatska, međutim, nije te sreće. Razloge za to Lovrinčević pronalazi u reformama koje su baltičke države provele, a od kojih Hrvatska bježi. Na isti su problem, uostalom, na Danu poduzetnika upozorili i poslodavci, ponovivši po tko zna koji put da se Hrvatska vrti u kružnom toku.

Baltičke su zemlje otišle naprijed ponajviše zato što su smanjile javni sektor i provele internu devalvaciju, zadržavši pritom stabilnost svojih valuta. Sada su se već vratile na razinu na kojoj su bile 2008. godine, ili ih čak i prešle. Hrvatska, s druge strane, čeka s reformama i kao posljedicu toga gomila javni dug - poručuje Lovrinčević.

No, kolateralna žrtva toga su i sve manje šanse da ćemo u dogledno vrijeme moći uvesti euro. Naime, visina proračunskoga manjka i javnoga duga, zbog čega smo i došli pod udar Procedure prekomjernog deficita, takva je da ćemo se načekati. Možda i, kako procjenjuje Lovrinčević, još 15 godina.

Odgađanjem reformi mi smo paralelno izgubili bitku za uvođenje eura - zaključuje Lovrinčević.