Čimbenici koji će održavati jaku kunu su, prema analitičarima Zabe, izdanje državnih obveznica u veljači, jačanje povjerenja inozemnih investitora i zamah cestogradnje u proljeće.
Prema prognozama analitičara Zagrebačke banke, euro će se u prvom tromjesečju ove godine uglavnom zadržati na razini ispod 7,40 kuna. Svoja očekivanja temelje na kombinaciji više čimbenika: prvi je da se u veljači očekuje novo izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu. Drugi je važni čimbenik jačanje povjerenja inozemnih investitora u Hrvatsku, a treći da se na proljeće očekuje snažan zamah cestogradnje, piše Jutarnji list.
Pritiske na jačanje kune, kako ističu u Zagrebačkoj banci, trebala bi razvodnjavati potražnja za devizama od strane poduzeća, banaka i stanovnika. Njima, naime, u prvom tromjesečju ove godine na naplatu dolazi oko 325 milijuna eura glavnice inozemnog duga plus kamate.
Prosječni tečaj eura u 2005. godini iznosio je okruglih 7,40 kuna. Najviši je bio na samom početku godine (7,66 kuna), a najniži krajem srpnja, 7,29 kuna, što je ujedno bila i njegova najniža razina u posljednje četiri godine. Glavnu podršku jakoj kuni dale su lani vrlo dobra turistička sezona i zaduživanje države na domaćem tržištu izdavanjem obveznica.
Znatan doprinos jačanju kune u cijeloj prošloj godini, kako ističe Mladen Smiljanić, analitičar Zabe, dala je i kreditna aktivnost. Bankarski krediti su u listopadu i studenome porasli više od 20 posto na međugodišnjoj razini. Naglasio je da je listopadska stopa rasta od 21,5 posto najveća u posljednje dvije godine. Kunski krediti poslovnih banaka u prvih devet mjeseci 2005. godine povećani su za 13,6 milijardi kuna ili 11,9 posto.
HNB-ov srednji tečaj eura je u 2005. godini završio na razini od 7,3756 kuna. Time je bio 3,85 posto slabiji nego na kraju 2004. godine, kada je iznosio 7,67 kuna.
U veljači je najavljeno novo izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu. Postupno pribavljanje dovoljne količine kuna za kupnju tih obveznica trebalo bi održavati potražnju za kunama na visokoj razini, a očekuje se i zanimanje inozemnih investitora koji će mijenjati devize u kune kako bi kupili obveznice. Za proljeće analitičari Zagrebačke banke predviđaju i snažan zamah cestogradnje. Kako se ona u znatnoj mjeri financira inozemnim kreditima, drže da će se do kraja prvog tromjesečja ove godine dio tih deviza promijeniti u kune. izvor: www.bankamagazine.hrBankamagazin)