Hrvatima, ionako iscrpljenima višegodišnjom recesijom, ove godine stiže novi udar na standard. Na ruku im ne ide geopolitička situacija na Bliskom istoku koja poskupljuje cijenu nafte, a tu je i porezna reforma kukuriku vlade u kojoj je najprominentnija novost izmjena stope poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Viša stopa PDV-a na snagu stupa 1. ožujka, a međustopa od 10 posto bit će uvedena samo na ulje, šećer, dječju hranu i isporuke vode, čime je Vlada željela barem malo ublažiti val poskupljenja. Ipak, pokrenuta su dva glavna generatora lančanih poskupljenja, a to su veća cijena goriva i veći PDV.

Prema ocjeni Borisa Feisa, ekonomista u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, povećanje cijene goriva za 10 posto uz povećanje PDV-a sa 23 na 25 posto iscrpilo bi godišnju stopu inflacije od 2,4 posto.

Skuplji život

"Kako u prosječnoj obitelji troškovi prijevoza u ukupnim troškovima sudjeluju s približno 10 posto, skok cijene benzina eurosuper 95 za 10 posto odražava se na uvećanje troškova života za jedan posto", istaknuo je Feis. Napomenuo je kako taj izračun vrijedi pod uvjetom da država ne smanjuje trošarine na gorivo. Trenutačna rekordna cijena eurosupera 95 od 10,46 kuna uzrokovana je cijenom sirove nafte od 124 dolara za barel, koliko je iznosila u četvrtak. To je najviša vrijednost barela u posljednjih devet mjeseci uzrokovana povećanom napetošću između Irana i zapadnih zemalja, ali i slabijim dolarom.

Sve to potiče razmišljanja o ekonomskim posljedicama cijene benzina od recimo 12 kuna. Boris Feis smatra da granica od 12 kuna ne znači ništa jer je prijašnjih godina "psihološka" granica bila postavljena na osam, a kasnije na 10 kuna.

Zrinka Živković Matijević, v. d. direktorice Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, pojašnjava kako se rast cijena energenata i sirovina te posljedično naftnih derivata ponajprije očituje u pritiscima na proizvođačke, a potom i na potrošačke cijene, posebice robe i usluga čije cijene uvelike ovise o transportu.
"Snažniji rast cijena promatranih dobara dodatno bi otežao i izlazak domaćeg gospodarstva iz recesije. Također, s obzirom na strukturu domaćeg robnog uvoza i izvoza, izgledno je pogoršanje salda u robnoj razmjeni s inozemstvom. Rast potrošačkih cijena uvelike je ograničen slabom domaćom potražnjom, ali prelijevanje rasta PDV-a na krajnjeg potrošača neće u potpunosti izostati, osobito ne u segmentu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba", ocijenila je Zrinka Živković Matijević.

Skok inflacije

Pitanje je što Vlada može učiniti da ublaži rast cijene goriva i ima li uopće prostora za drukčiju politiku trošarina na gorivo. Prema mišljenju Igora Dekanića, profesora na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Vlada ima određen prostor da politikom manjih trošarina ublaži rast cijene goriva. "Međutim, taj je prostor, po mojoj procjeni, vrlo mali. To ovisi o daljnjem rastu cijene nafte, a posljedično i naftnih derivata, te o mogućnostima proračuna da se odrekne dijela prihoda od prodaje goriva", rekao je Dekanić.

Što se tiče utjecaja povećanja stope PDV-a sa 23 na 25 posto, Boris Feis ocjenjuje da će to stopu inflacije uvećati između 0,8 i 1,4 posto. Prema njegovu mišljenju, tijekom ove godine najveća je prijetnja standardu građana povećanje stope nezaposlenosti, što će smanjiti izvore prihoda za najveći broj otpuštenih. "Zatim je tu povećanje cijena, osobito goriva, prijevoza i komunalnih usluga, a srednju će klasu s neto plaćama između 5500 i 10.000 kuna pogoditi i izmjene poreznih razreda Zakonom o porezu na dohodak", tvrdi Feis.

Prema izračunima RBA analitičara, uz osobni odbitak i olakšicu za dvoje djece u Zagrebu će novim obračunom na dobitku biti neto plaće od 3970 do 11.500 kuna, odnosno nešto više od 50 posto zaposlenih. Za neto plaće u Zagrebu s faktorom osobnog odbitka 1 gubitak po novom obračunu trebale bi bilježiti plaće već od 4400 kuna. Razina plaća koje su zahvaćene i najvišom poreznom stopom od 40 posto spustila se s gotovo 10.000 kuna na malo ispod 9.000 kuna.

Zrinka Živković Matijević je napomenula kako je uz vrlo blagi nominalni rast plaća realni raspoloživi dohodak građana smanjen, a dodatno je opterećenje i viši tečaj kune u odnosu na euro u uvjetima relativno visokog zaduženja hrvatskih građana.

Hoće li se Vlada odreći zarade?

Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske predlaže Vladi da s energetskim subjektima ispita mogućnost da se 1. ožujka, kada stupa na snagu stopa PDV-a od 25 posto, ne mijenjaju maloprodajne cijene goriva.

U dopisu predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću potrošačke udruge kažu kako postoje opravdani razlozi za pokretanje takve inicijative te da ima mogućnosti da se teret povećanog PDV-a rasporedi većim dijelom na energetske subjekte, a manjim dijelom na državu.

Udruge pritom napominju da Hrvatska ima vlastita crpilišta nafte iz kojih pokriva 17 posto ukupnih potreba, a Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ne prepoznaje taj element u izračunu cijena već kao jedinu referentnu cijenu uzima onu s mediteranskog tržišta.

U razlici između uvozne i domaće cijene sirove nafte dio je kojeg se energetski subjekti mogu odreći a da im to znatno ne opterećuje poslovanje, vjeruju potrošačke udruge.

Smatraju da se i država, koja naplaćuje gotovo 47 posto maloprodajne cijene, može odreći dijela svojih prihoda. Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske smatra da mjere koje predlaže mogu biti samo privremene, ali bi njihova provedba puno značila građanima i gospodarstvu.