Izvješće MMF-a o Hrvatskoj u cjelini je povoljno za djelokrug Hrvatske narodne banke (HNB), ali neki MMF-ovi nalazi i ocjene koji se tiču tečajne politike i međunarodnih pričuva metodološki su tanki da bi se iz njih mogli izvoditi "robusni zaključci", smatraju u HNB-u.

Standardne analitičke metode MMF-a u pogledu realnog efektivnog tečaja dale su proturječne rezultate, rečeno je današnjem susretu s novinarima u HNB-u.

Rezultati MMF-ovih modelskih procjena nisu jednoznačni te je uočen raspon između precijenjenosti realnog tečaja od 9,4 posto prema pristupu reduciranog ravnotežnog tečaja (jedna od metoda) i njegove podcijenjenosti od 6,9 posto prema pristupu vanjske održivosti (druga metoda).

Stoga je, kažu u središnjoj banci, MMF kao relevantnu procjenu odabrao metodologiju temeljenu na međunarodnoj usporedbi jediničnih troškova rada koja upućuje da je ravnotežni tečaj kune precijenjen za oko 10 posto.

HNB, međutim, upozorava da zemlje koje je MMF odabrao za usporedbu s Hrvatskom imaju znatno nižu produktivnost u odnosu na eurozonu od Hrvatske te da neke od tih zemalja, kao Rusija i Kazahstan, obiluju prirodnim bogatstvima što stvara pritiske na rast plaća.

HNB pak svoju analizu temelji na usporedivom skupu zemalja po produktivnosti, tranzicijskom statusu i sličnosti institucija, a to dovodi do drugačijih rezultata koji ne upućuju na precijenjenost kune.

U prilog tome, u HNB-u ujedno upozoravaju na dio izvješća MMF-a u kojem se Odbor izvršnih direktora de facto ograđuje od procjene članova MMF-ove Misije u Hrvatskoj prema kojoj je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, naglašavajući da je takva procjena nesigurna.

Što se tiče utjecaja tečaja na izvoz, u HNB-u smatraju da hrvatski izvoz "slabo reagira" na efektivni tečaj što upućuje na dominantni utjecaj necjenovnih činitelja. Među njima su održiva fiskalna politika i fiskalna konsolidacija, poboljšanje investicijske i poslovne klime, jači priljev izravnih inozemnih ulaganja itd.

U pogledu ocjene MMF-a kako treba nastaviti akumulirati devizne pričuve, dok pokrivenost ne bude potpuno u skladu sa standardnim mjerilima adekvatnosti, u HNB-u međunarodne pričuve ocjenjuju prosječnima u usporedbi s Hrvatskoj sličnim zemljama.

Pri tome su, napominju, bitne hrvatske specifičnosti, posebno znatna inozemna aktiva bankarskog sektora i očekivana stabilnost duga tog sektora prema bankama majkama.

U centralnoj banci, naime, drže kako se, zbog HNB-ove mjere o minimalno potrebnoj deviznoj likvidnosti, inozemna aktiva banaka uz međunarodne pričuve može smatrati zaštitnim slojem devizne likvidnosti monetarnog sustava.

U HNB-u zaključuju da ocjene MMF-a o tečajnoj politici i pričuvama neće zabrinuti ozbiljne analitičare i ulagače niti negativno utjecati na najavljeni plasman državnih euroobveznica.