Teorija ulaganja kaže da svaki ulagač stoji sam za sebe pa je nemoguće napraviti generalnu preporuku za najunosnije ulaganje ili štednju. Razlike između ulagača najočitije su na vremenskom horizontu ulaganja, sklonosti riziku, očekivanim prinosima i likvidnosti ulaganja.

Tako dugoročnom ulagaču neće smetati kratkoročni poremećaji na tržištu kapitala, ulagač koji voli likvidnost sigurno neće ulagati u police osiguranja, dok ulagač špekulant koji želi visok prinos neće ulagati u bankovne depozite.Čarobnog rješenja za najbolji ulog jednostavno nema, sve ovisi o onome tko ulaže. Zbog toga smo odlučili upitati bankarske investicijske savjetnike kome je gdje najbolje ulagati 500 kuna mjesečno u sljedećih nekoliko godina.

Ukratko, bankari su složni u zaključcima - za kratkoročnu likvidnost preporučili su nam štedne račune, za dugoročne ulagače tu su police osiguranja i oročena štednja te ulaganje u investicijske fondove i dionice. Mlađi bi, pak, ulagači trebali ponajprije misliti na stambenu štednju, životno osiguranje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Erste banka ponudila nam je jedan od svojih informativnih izračuna prema kojem uz oročenje na pet godina, uz mjesečne uplate po 500 kuna i kamatnu stopu 4,05 posto te premijsku stopu na kamatu 20 posto, ulagač na glavnicu od 30.700 kuna može zaraditi 3359 kuna kamate i premiju od 679 kuna pa ukupno može uštedjeti 34.775 kuna. U Ersteu su pozornost skrenuli na dobrovoljnu mirovinsku štednju koju trenutačno ima manje od 10 posto zaposlenih u zemlji.

Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu mlađa osoba koja od 20 do 30 godine uplaćuje svaki mjesec 100 kuna, a nakon tridesete 500 kuna, uz prinos fonda šest posto, 25 posto državnih poticajnih sredstava, na rok od 30 godina može uštedjeti i do nevjerojatnih 330.000 kuna.

Kao najbolje kratkoročno visokolikvidno ulaganje Volksbank (VB) preporučuje vlastiti on-line štedni račun u kunama ili eurima s kamatnom stopom četiri posto bez oročenja. Korisnicima takvog računa novac je uvijek dostupan, a pritom ostvaruju znatno viši prinos od klasične štednje po viđenju.

S druge strane, kao najsigurniji oblik dugoročnog ulaganja nude oročenu štednju uz sukcesivne uplate kao da je riječ o štednji po viđenju, a ulagač istodobno ostvaruje kamatu kao kod oročene štednje i za izdržani ugovoreni rok oročenja ostvaruje bonus kamatu.

Kao kvalitetno dugoročno ulaganje preporučuju index-linked police osiguranja jer uz zajamčeni kapital omogućuje potencijalno više prinose od klasične štednje. Uz otvorenu štednju u Volksbanku i mjesečna ulaganja od 500 kuna klijent bi uz kamatnu stopu četiri posto godišnje za pet godina dobio 33.258,73 kuna (glavnica + kamata). Uz oročenu štednju, pak, na pet godina te uz trenutačno važeću kamatnu stopu za kune, koja iznosi 6,30 posto godišnje, klijent bi na kraju ugovorenog roka dobio 35.195,00 kuna (glavnica + kamata).

U VB Cashu, s obzirom na povijesne prinose novčanih fondova od četiri do pet posto, nisku volatilnost vrijednosti udjela, mogućnost unovčenja uloga u najkraćem roku i nepostojanje ulaznih i izlaznih naknada, klijent bi ulaganjem 500 kuna za pet godina uz trenutačne uvjete na tržištu dobio 33.698,67 kuna. VB Crobex 10 uz iste uplate u istom razdoblju uz trenutačne uvjete na tržištu klijentu donosi 39.041,19 kuna, previđaju u VB-u.

U Hypo banci kamate na kunsku štednju iznose od 4,2 do 5,75 posto, a kamate na štednju u eurima od 2,9 do 3,75 posto. Na kamate se obračunava i premija, koja ovisno o ročnosti štednje iznosi od pet do čak 14 posto. Za ulagače željnije rizika preporučili su ulaganje u investicijske fondove pod Hypo Investom, čiji godišnji prinosi mogu dosegnuti 10 posto.

U Hypu napominju da bi mlađi ulagači i oni koji nemaju riješeno stambeno pitanje u obzir trebali uzeti stambenu štednju, ali i ulaganje u životno osiguranje. Stambena štednja, pored kamate i državnih poticaja, nudi mogućnost realizacije povoljnijeg stambenog kredita.

Odluči li se klijent u Hypu na najdulji rok štednje od 60 mjeseci, nakon toga razdoblja, uključujući glavnicu od 30.000 kuna, kamatu od 5,75 posto godišnje i premiju 14 posto, raspolagat će sa 35.350,43 kune. Dugoročni ulagač, koji bi idućih 30 godina po 500 kuna ulagao u dionički fond Hi Growth, mogao bi, uz teoretsku pretpostavku od 30 posto godišnjeg prinosa, zaraditi i više od milijun kuna.

Zagrebačka banka građanima pruža besplatne radionice i savjete o tome kako voditi kućne financije. U sklopu projekta Upravljanje osobnim financijama, u kojem sudjeluje devet banaka, Zaba nudi interaktivnu radionicu „Kako uskladiti primanja i troškove“. Osim standardnih oblika štednje, Zaba preporučuje i svoju dječju štednju.

Štedjeti treba početi što prije. Svaki štediša mora imati i dovoljno likvidnog novca za tekuće troškove te treba biti siguran da novac može povući u roku tjedna dana zbog čega se u Zabi na prekid i razročavanje štednje ne naplaćuje naknada. Pametnim ulaganjem na duge staze može se uštedjeti velik novac, čak i odgovoriti na neke nepredviđene životne situacije, izjavili su u Zabi.