Ciklus povećanja kamata, koje su na rekordno niskim razinama još od 2008. godine, mogao bi početi u proljeće iduće godine, a Fed odustaje i od vezanja monetarne politike isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto

Čelnici američke središnje banke odlučili su u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica za daljnjih 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mjesečno.

Ta je odluka bila očekivana, s obzirom da je Fed i na prethodne dvije sjednice smanjio te poticajne programe za isti iznos.

Međutim, ulagače je iznenadila predsjednica Feda Janet Yellen, kazavši na konferenciji za medije da bi središnja banka, nakon što sasvim ukine programe kupnje obveznica ujesen, u roku od šest mjeseci mogla povećati ključne kamatne stope.

To znači da bi ciklus povećanja kamata, koje se na rekordno niskim razinama kreću još od 2008. godine, mogao početi u proljeće iduće godine, dok su se ulagači nadali da će to uslijediti tek u drugoj polovici te godine.

"Mislim da nitko nije očekivao takvu najavu jer se Yellen dosad pokazala zagovornicom labave monetarne politike", kaže Peter Kenney, direktor u tvrtki Clerpool Group.

Očekuje se stabilno poboljšanje

No, povećanje kamata uslijedilo bi tek ako se gospodarska situacija nastavi stabilno poboljšavati i nakon što Fed ukine programe kupnje obveznica.

Uz to, Fed je poručio da svoje smjernice monetarne politike više neće vezati isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto, jer je već blizu te razine, već uz širi krug gospodarskih pokazatelja.

I to je neugodno iznenadilo ulagače jer su se nadali da će Fed ili smanjiti ciljanu razinu stope nezaposlenosti ili odrediti neki drugi parametar svojih smjernica. U svakom slučaju, nadali su se najavi da će središnja banka još dulje vrijeme poticati gospodarstvo, a time i rast cijena dionica jeftinim novcem.

Zbog toga su jučer cijene dionica pale, nakon dva dana znatnog rasta, a u kojem će smjeru tržište krenuti idućih dana ovisit će o tome kako će se razvijati situacija u Ukrajini, hoće li novo smanjenje poticajnih mjera Feda negativno utjecati na tržišta u razvoju i kakvi će biti novi makroekonomski podaci iz američkog gospodarstva.

Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer promijenilo oko 6 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovom mjesecu iznosi 6,7 milijardi.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,49 posto, na 6.573 boda, a pariški CAC 0,12 posto, na 4.308 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,37 posto, na 9.277 bodova.

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, dok je dolar ojačao, jer bi američka središnja banka mogla povećati ključne kamatne stope prije nego što se očekivalo.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,4 posto, zaronivši na najnižu razinu u mjesec dana.

Pad cijena dionica posljedica je jučerašnje izjave predsjednice Feda Janet Yellen da bi središnja banka mogla sasvim ukinuti programe kupnje obveznica ove jeseni, a potom nakon šest mjeseci, u proljeće iduće godine, povećati ključne kamatne stope.

To je neugodno iznenadilo ulagača koji su se nadali da bi ciklus povećanja kamata, koje se na rekordno niskim razinama kreću još od 2008. godine, mogao početi tek u drugoj polovici iduće godine.

Premda je Yellen na konferenciji za medije, nakon dvodnevne sjednice čelnika Feda, pokušala uvjeriti tržišta da će kamate ostati niske još neko vrijeme, a da će se potom tek postupno povećavati, njezine izjave izazvale su jučer osjetan pad cijena dionica na Wall Streetu.

Jačanje dolara

"Krajnji je rezultat da se ulagači sada ne osjećaju tako sigurno kao prije. Unatoč porukama Feda da se planovi u vezi monetarne politike nisu promijenili, sada je povećan rizik da će zaoštravanje monetarne politike u SAD-u biti brže i prije nego što se očekivalo", kaže Michelle Girard, analitičarka u tvrtki RBS.

Neugodno je iznenadila i poruka Feda da svoje smjernice monetarne politike više neće vezati isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto, jer je već blizu te razine, već uz širi krug gospodarskih pokazatelja.

Ulagači su se nadali da će Fed ili smanjiti ciljanu razinu stope nezaposlenosti ili odrediti neki drugi parametar svojih smjernica. U svakom slučaju, nadali su se najavi da će središnja banka još dulje vrijeme poticati gospodarstvo, a time i rast cijena dionica jeftinim novcem.

Jedina očekivana bila je odluka Feda o daljnjem smanjenju programa kupnje državnih i hipotekarnih obveznica za 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mjesečno.

Smanjenje tih poticajnih programa, a još više najave da bi se monetarna politika u SAD-u mogla zaoštriti prije nego što se očekivalo izazvale su na valutnim tržištima jačanje dolara.

Zbog toga se tečaj eura jutros kreće oko 1,3840 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,3915 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa mu je cijena porasla s jučerašnjih 101,45 na 102,25 jena.

I euro je ojačao prema 'japancu'. Jutros se njegov tečaj kreće oko 141,55 jena, dok je dok je jučer u ovo doba iznosio 141,25 jena.