Američki ministar financija Scott Bessent i glavni trgovinski pregovarač Jamieson Greer sastat će se s potpredsjednikom kineske vlade Heom Lifengom u Ženevi kako bi razgovarali o trgovini, objavio je Washington, a informaciju o sastanku potvrdilo je i kinesko ministarstvo trgovine.

Američko ministarstvo financija najavilo je sastanak u utorak navečer.

Očekuje se da će pregovarački timovi u Ženevi raspravljati o smanjenju carina općenito, rekla su za Reuters dva upućena izvora.

Teme razgovora mogle bi biti i carine na konkretne proizvode, američka kontrola uvoza i odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju izuzeća iz carina pošiljki vrijednosti manje od 800 dolara.

"Mislim da bi tema (sastanka) mogla biti ublažavanje napetosti", rekao je Bessent za Fox News nakon najave pregovora. "Da bismo postigli napredak treba prvo ublažiti napetosti", dodao je američki ministar financija.

Aktualna je situacija de facto trgovinskog embarga neodrživa, napomenuo je Bessent, i u interesu je obje strane da se to riješi.

"Ne želimo se razdvajati, želimo poštenu trgovinu", naglasio je američki ministar, uz napomenu da će odluka o temama razgovora biti donesena na licu mjesta.

Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine potvrdio je kasnije da je Kina pristala na sastanak s američkim izaslanstvom.

"Nakon temeljitog razmatranja globalnih očekivanja, kineskih interesa i apela američke industrije i američkih potrošača, Kina je odlučila ponovno uspostaviti komunikaciju sa SAD-om", stoji u kineskoj izjavi.

"Kako kaže stara kineska poslovica: ′Slušaj što ti se govori, gledaj što se radi... Bude li (SAD) govorio jedno, a radio drugo, i bude li pregovorima pokušao prikriti nove prinude i ucjene, Kina na to nikad neće pristati."

Kinesko Državno vijeće nije odmah odgovorilo na Reutersov upit da komentira informaciju o sastanku.

Napetosti u odnosima dva vodeća svjetska gospodarstva naglo su se zaoštrile nakon što je Washington početkom travnja najavio "recipročne" carine trgovinskim partnerima s kojima kontinuirano bilježi manjak u robnoj razmjeni.

Uvoz iz Kine trebao je prema početnom prijedlogu podlijegati dodatnim carinama od 34 posto, a Peking je uzvratio nametima na uvoz iz SAD-a. Eskalacija trgovinskog sukoba rezultirala je podizanjem američkih carina na uvoz iz SAD-a na 145 posto i kineskih na američku robu od 125 posto.

SAD je u međuvremenu izuzeo iz carina mobitele i tablete, koji se uglavnom proizvode u Kini. Peking je pak potiho iz carina isključio proizvode poput nekih lijekova, te mikročipova i avionskih motora, zatraživši od kompanija da dostave popis ključnih proizvoda koji bi po njihovom mišljenju trebali biti oslobođeni nameta.