Automobilski div Volkswagen objavio je da više ne isključuje mogućnost zatvaranja pogona i otpuštanja radnika u matičnoj Njemačkoj u sklopu programa rezanja troškova u ključnom brendu VW.

Uprava VW-a rekla je da će poništiti dugogodišnji sporazum s predstavnicima radnika u Njemačkoj koji isključuje otkaze do kraja 2029. godine, a na snazi je od 1994. godine.

Iz tvrtke navode da menadžeri vjeruju da brend Volkswagen treba iz temelja restrukturirati i da aktualni napori da se smanji broj radnika programima prijevremenog umirovljenja i otpremnina neće biti dovoljni da se troškovi smanje prema planu.

"U aktualnoj se situaciji, bez brzih protumjera, čak više ne može isključiti ni zatvaranje tvornica vozila i komponenti", objavio je VW.

Uprava još nije objavila konkretne brojke koliko bi radnih mjesta u Njemačkoj moglo biti ugašeno, a nije navela ni koje bi tvornice mogle biti zatvorene. Kompanija u Njemačkoj zapošljava približno 120.000 radnika.

Radničko vijeće reklo je pak da su vodeći dužnosnici naznačili da je nepotrebna najmanje jedna tvornica vozila i jedna tvornica komponenti.

Otkada je osnovana, kompanija nije u Njemačkoj zatvorila nijednu tvornicu, a u svijetu zatvorili su tek pogon u američkom Westmorelandu, i to daleke 1988. godine.

Pored glavne mu tvornice u Wolfsburgu, VW ima tvornice u njemačkim gradovima Hannoveru, Emdenu, Osnabruecku, Braunschweigu, Salzgitteru, Kasselu, Zwickauu, Dresdenu i Chemnitzu.

"Neodgovoran plan"

Iz radničkog vijeća VW-a najavili su borbu protiv planova uprave. U posebnom izdanju RV-ova lista ′Mitbestimmen′, u koje je uvid dobila novinska agencija dpa, čelnica vijeća Daniela Cavallo nazvala ih je "napadom na naše zapošljavanje, radna mjesta i kolektivne ugovore".

"To dovodi u pitanje sam VW, a time i samu bit [Volkswagen] grupe. Žestoko ćemo se braniti", napisala je Cavallo. "Dok sam ja (u vijeću), VW neće zatvarati pogone!", poručila je radnicima.

Oštro su reagirali i iz sindikata IG Metalla, koji zastupa brojne VW-ove radnike. Thorsten Groeger, regionalni čelnik sindikata u saveznoj zemlji Donjoj Saskoj, gdje je sjedište kompanije, rekao je da je plan "neodgovoran" i da "zadire u temelje Volkswagena".

Donja Saska ima značajan manjinski udio u VW grupi. I vlada u Berlinu i radnici imaju mjesta u nadzornom odboru tvrtke pa bi, ako se udruže, imali većinu.

Izvršni direktor VW Grupe Oliver Blume kazao je pak da su teške odluke nužne s obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju i VW i cijeli sektor.

"Europska automobilska industrija nalazi se u vrlo izazovnoj i ozbiljnoj situaciji. Gospodarsko okruženje dodatno je otežano i novi dobavljači guraju se u Europu", rekao je Blume.„Osim toga, Njemačka posebno dodatno zaostaje u konkurentnosti. U takvom okruženju mi ​​kao tvrtka moramo biti dosljedni", poručio je u priopćenju.

Glavni brend VW godinama se bori s visokim troškovima, a po povratu je daleko zaostajao za ostalim podružnicama VW Grupe kao što su Škoda, SEAT i Audi.

Program smanjenja troškova pokrenut 2023. trebao bi donijeti preokret u Volkswagenu i poboljšati zaradu za 10 milijardi eura do 2026. godine. Međutim, aktualne poslovne poteškoće dodatno su pogoršale situaciju.

Kako bi se ipak postiglo ciljano poboljšanje zarade, troškovi bi se sada morali rezati oštrije no što je prethodno planirano. Prema njemačkom financijskom listu Handelsblattu, morali bi se smanjiti za dodatne do četiri milijarde eura.

"Nepovoljne okolnosti danas su znatno intenzivnije pa moramo pojačati napore i stvoriti uvjete za dugoročni uspjeh", tvrdi pak u priopćenju čelnik marke Volkswagen Thomas Schaefer.