Napori vlade Zorana Milanovića da privuče strane investitore nisu još urodili plodom - izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvoj polovici 2012. godine bila su tri puta manja nego godinu prije. Novi uzor Vlada će tražiti u Irskoj, zemlji u kojoj su izravna strana ulaganja bila snažan pokretač gospodarstva, moglo se čuti na današnjoj konferenciji 'Izravna inozemna ulaganja - pokretač ekonomskog rasta i razvoja' koju su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), piše tportal..

U uvodnom govoru guverner Boris Vujčić kazao je da se u Hrvatskoj puno priča o strukturnim promjenama, no da tek treba odrediti prioritete što treba napraviti i u kojem smjeru ići. Dobar uzor Hrvatskoj može biti Irska, zemlja koja se uspjela izvući iz krize bolje od drugih zemalja koje imaju strukturne probleme. U 2012. godini Irska je otvorila 12.700 novih radnih mjesta i premda je 6.200 mjesta ugasila, ostvarila je najveći porast zaposlenih u Europi.

Priznao je da Hrvatska do sada nije bila uspješna u privlačenju stranih ulaganja, ali za razliku od Irske, nije imala bankarsku krizu 'pa možemo učiti jedni od drugih'.

Ministar financija Slavko Linić pobrojao je poteze koje je Vlada učinila ne bi li olakšala investicije, od smanjenja doprinosa za zdravstvo i dijela parafiskalnih nameta do oslobađanja od poreza za poduzetnike koji reinvestiraju dobit. Ponovio je da će se uvesti porez na nekretnine te da će se privatizirati Croatia osiguranje. Kao poseban uspjeh ove vlade ističe restrukturiranje u HŽ-u, jer upravo su željeznice, kaže Linić, 'najtvrđi zalogaj' i europskim zemljama. Osvrnuo se na uvođenje sustava fiskalizacije, kazavši da nije riječ samo o punjenju proračuna, nego i bitki za lojalnu tržišnu utakmicu. 'Bit ćemo zemlja bez nelojalnih utakmica u ovom mandatu!', poručio je Linić.

Za ministra Branka Grčića nema sumnje da će ulazak Hrvatske u EU spasiti hrvatsko gospodarstvo. Kazao je da su tranzicijske zemlje doživjele investicijski bum ulaskom u EU te istaknuo da se očekuje da će se oko milijardu eura godišnje prelijevati u Hrvatsku iz fondova EU-a. Spomenuo je da su uspostavili tri radne skupine kako bi ojačali investicijsku klimu te da u nacrtima ima neke 'nove financijske instrumente'. Podsjetio je pritom na problematičnu činjenicu da je samo 15-20 posto hrvatskih poduzeća sposobno za kreditno financiranje prema kriterijima EU-a.