Ukupni krediti bankovnog sustava na kraju travnja iznosili su 290,8 mlrd. kuna što je tek 54 mil. kuna više u odnosu na ožujak (+0,02%). U odnosu na kraj 2011. ukupni krediti su zabilježili rast od 0,5% odnosno 1,4 mlrd. kuna što je isključivo posljedica rasta kredita državi budući da su isti porasli za 2,9 mlrd. kuna odnosno 7,8 posto.

Krediti državi u ukupnim kreditima čine približno 14%. S druge strane ukupni krediti poduzećima (u strukturi ukupnih kredita čine blago iznad 40%) i ukupni krediti stanovništvu (u strukturi ukupnih kredita čine blago iznad 44%) su zabilježili pad od 0,6% odnosno 0,3% u prva četiri mjeseca.

Na godišnjoj razini nastavlja se usporavanje stopa rasta ukupnih kredita pa je tako zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1% što je najniža stopa od srpnja 2010. Promatrajući kretanja na godišnjoj razini treba uzeti u obzir i tečajna kretanja.

Naime, rast tečaja EUR/HRK i CHF/HRK svakako je utjecao na kunski izraz ukupnih kredita te je njihov godišnji rast djelomično posljedica slabljenja domaće valute. Godišnji rast kunskog izraza kredita banaka od 11,5 mlrd. kuna dominantno je posljedica porasta kreditiranja trgovačkih društava od 6,5% godišnje koji su na kraju travnja iznosili 118,1 mlrd. kuna.

Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skromnim stopama rasta na godišnjoj razini od svega 2,2%, pa su iznosili 128,4 mlrd. kuna. Pri tome su 46,5% kredita stanovništvu činili stambeni krediti koji su zabilježili godišnji rast od 5%. Oporavak stambenog kreditiranja ne treba skoro očekivati zbog neizvjesnosti na tržištu rada.

Nadalje, visoke premije za pokriće rizika na domaćem tržištu ograničavaju mogućnosti snižavanja kamatnih stopa. Stoga do kraja godine ne možemo očekivati oporavak kreditiranja stanovništvu dok dugotrajna kriza i nepovoljna očekivanja ograničavaju investicijsku aktivnost poduzeća te posljedično smanjuju njihovu potražnju za kreditima.