Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pobrojala je u petak ciljeve za koje se zalaže u 2025. godini, što uključuje optimizaciju lokalne države, daljnje rasterećenje dohotka od rada i smanjenje parafiskalnih nameta, kao i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kako je istaknuto u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, početak 2025. godine obilježava globalna neizvjesnost uzrokovana dubinskim geopolitičkim promjenama i preslagivanjem lanaca vrijednosti. Ključne ekonomije EU-a gube utrku u konkurentnosti, a Europska unija suočava se i s potencijalnom "ekonomskom olujom", koju donosi najavljeno jačanje trgovinskih ratova na relaciji SAD-EU-Kina.

Hrvatska "brodi" u okruženju smanjenih prilika na krilima potrošačkog optimizma i javne potrošnje, ali pod pritiskom inflacije koju "hrane" nekontrolirano podizanje plaća i posljedično rekordna potrošnja. Pritom, napominje se, snažan rast plaća potaknut je i intervencijama države kroz proračunsku masu plaća, koja je porasla za 58 posto kroz dvije godine, i putem podizanja "minimalca", za 55 posto u tri godine.

Vrijeme za fiskalnu konsolidaciju

Stoga, u poslodavačkoj udruzi smatraju da je vrijeme za fiskalnu konsolidaciju. Tako zagovaraju optimizaciju tri četvrtine jedinica lokalne i regionalne samouprave od njih ukupno 576, a kroz funkcionalnu raspodjelu nadležnosti, objedinjavanje i "pametnu" raspodjelu zadataka. Prema HUP-ovoj procjeni, to bi značilo potencijalne uštede do 150 milijuna eura godišnje.

Iz HUP-a apeliraju i na jačanje konkurentnosti poreznog sustava, uz daljnju migraciju poreznog tereta s dohotka ostvarenog radom na dohodak ostvaren korištenjem imovine. HUP se zalaže za smanjenje poreznog klina, koji trenutno iznosi 42,4 posto, na razinu pet najkonkurentnijih članica Unije.

"Da bismo bili predvodnici u regiji srednje i istočne Europe, porezni klin trebamo smanjiti za čak oko 10 postotnih bodova kroz povećanje praga primjene više porezne stope poreza na dohodak te ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće", smatraju u HUP-u, u kojem prognoziraju da je hrvatsko gospodarstvo lani raslo 3,5 posto, a da će u ovoj godini rast usporiti na 2,7 posto.

Tu je i prijedlog ukidanja i/ili smanjenja parafiskalnih nameta za 30 posto za četiri godine, uz digitalizaciju administrativnih procesa i racionalizaciju "obveza" nametnutih primjenom EU regulative.

Jačanje konkurentnosti

Iz HUP-a poručuju da konkurentnost treba jačati ulaganjima u istraživanje i razvoj, konkurencijom u energetskom sektoru, kao i proaktivnim politikama na tržištu rada i kapitala

Kažu da Zakon o poticanju ulaganja treba prilagoditi najboljoj praksi zemalja u okruženju i time omogućiti trostruko veća ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, kako bi se Hrvatska približila razini od pet posto BDP-a. To treba činiti kroz porezne olakšice te jaču potporu institucija i tržišta kapitala kako bi se akumulirala dostatna sredstva za ulaganja u umjetnu inteligenciju, robotiku, ′zelene′ tehnologije, itd., smatraju u HUP-u.

"Hrvatska danas više nego ikada treba investicije iz zemalja koje ‘dijele karte′ u preslagivanju globalnih lanaca vrijednosti", napisali su.

Postizanje energetske samodostatnosti do 2030. godine

Iz HUP-a zagovaraju i poticanje konkurencije te inovacija u energetskom sustavu, jačanje korporativnog upravljanja i projektnih kapaciteta Hrvatske elektroprivrede, uz brži proces priključenja kapaciteta obnovljivih izvora energije (OIE). "Hitno se moraju odblokirati oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u OIE, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak", apeliraju.

Pored planiranih 800 milijuna eura investicija u elektroenergetsku mrežu u idućih 10 godina, značajno dinamiziranje investicija u OIE je ključno u cilju postizanja energetske samodostatnosti do 2030. godine, poručuju iz HUP-a.

Savjetuju i jačanje ponude radne snage aktivnim politikama tržišta rada u cilju jače participacije mladih, žena, starijih radnika i imigranata, s obzirom na očekivani pad radne populacije za više od 350,000 kroz idućih 20 godina.

Jačanje tržišta kapitala

Istodobno je nužno podizanje standarda obrazovanja i razvoj dualnog obrazovanja, uklanjanje prepreka kroz radne propise i smanjenje diskriminacije, uz povećanje fleksibilnosti, ciljane porezne olakšice i programe integracije. Također, kažu da je potrebno jačati administrativne kapacitete za identifikaciju ponude i buduće potrebe tržišta rada sukladno potrebama svih investitora.

Tu su i preporuke za jačanje tržišta kapitala, pri čemu bi mirovinskim fondovima trebalo olakšati investiranje u domaće gospodarstvo. Sugeriraju i jačanje porezne atraktivnosti registracije start-up tvrtki, uvođenje investicijskih računa građana s poreznim poticajima, izjednačavanje poreznog tretmana vlasničkog kapitala i duga itd.

Pritom ocjenjuju da su ulaganja u fondove rizičnog kapitala od ključne važnosti za razvoj "high tech, high skill, high wage" gospodarstva.

Reforme zdravstva i politike plaća u javnom sektoru

Iz HUP-a zagovaraju i strukturne reforme u zdravstvenom sustavu te u politici plaća u javnom sektoru. Kažu da javnom zdravstvu treba omogućiti ulaganje u nove tehnologije, znanje i preventivu, a štedjeti kroz manju mrežu bolnica, objedinjenu javnu nabavu, redukciju "duple" dijagnostike te fokusom na ishod liječenja, što može "srezati" trošak od minimalno 20 pa sve do 40 posto.

Kada je pak riječ o plaćama zaposlenika javnog sektora, kažu da ih treba vezati uz rezultate i kompleksnost zadataka.