Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem veljače 2016. iznosila je 270,1 milijardu kuna, što je za 16 milijardi kuna manje nego godinu dana ranije, a posljedica je nastavka procesa razduživanja stanovništva i poduzeća te pada kreditne zaduženosti države.

Vrijednost ukupnih kredita u odnosu na siječanj manja je za 2,1 milijardu kuna ili 0,8 posto, dok je u odnosu na veljaču 2015. manja za gotovo 16 milijardi kuna odnosno 5,6 posto.

"Razlog snažnijem padu ukupnih kredita na godišnjoj razini posljedica je konverzije te djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku, najizraženije vidljivo u godišnjem padu vrijednosti stambenih kredita kod sektora stanovništva, nastavka procesa razduživanja sektora stanovništva te smanjene potražnje poduzeća na domaćem tržištu, koja koriste povoljnije uvjete te se dijelom zadužuju na inozemnom tržištu", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Padu ukupnih kredita na godišnjoj razini u veljači pridonio je pad valutnih kredita, dok su čisti kunski krediti zabilježili rast.

Kunski krediti su tako krajem veljače, uz rast na mjesečnoj razini od 1,8 posto, iznosili gotovo 80 milijardi kuna. U odnosu na isti mjesec 2015., pak, čisti kunski krediti su porasli za 2,4 milijarde kuna ili 3,1 posto, čime su nastavili trend rasta godišnjih stopa od listopada 2014., navode iz RBA

S druge strane, valutni krediti su krajem veljače, uz mjesečni pad od 3,5 milijardi kuna ili 1,8 posto, iznosili 190,1 milijardu kuna. U usporedbi s veljačom 2015., valutni krediti niži su za više od 18,4 milijarde kuna ili 8,8 posto, čime je nastavljen trend pada na godišnjoj razini koji s nekoliko prekida traje od rujna 2012. godine.

"S obzirom da se krajem veljače preko 70 posto ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu, godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak, za 0,9 posto odnosno 3,2 posto", kažu u RBA.

Nastavak razduživanja dominantnih sektora

Krediti sektoru poduzeća su uz mjesečni rast od 1,4 milijardi kuna ili 1,56 posto, krajem veljače iznosili 89 milijardi kuna. Pri tome je mjesečni rast dominantno posljedica rasta kratkoročnog zaduživanja, do godinu dana. Međutim, na godišnjoj razini, krediti poduzećima su zabilježili pad za 4,4 milijarde kuna ili 4,7 posto, čime je nastavljen trend razduživanja na godišnjoj razini započet sredinom 2012., ističu u RBA

Krediti stanovništvu, s udjelom u ukupnim kreditima iznad 44 posto, krajem veljače su uz mjesečni pad od 2,2 milijardi kuna ili za 1,8 posto iznosili 119,8 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, pak, pali su za više od 8,7 milijardi kuna ili 6,8 posto, pri čemu je nastavljen proces razduživanja na godišnjoj razini koji je započeo u srpnju 2015.

"Pad kredita sektoru stanovništva, uz nastavak procesa razduživanja najvećim, dijelom je i posljedica konverzije i djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku s naglaskom na stambene kredite započet u prosincu prošle godine, a nastavljen početkom ove godine. Naime, stambeni krediti su zabilježili mjesečni i godišnji pad od 4,1 odnosno 12,6 posto te su na kraju veljače iznosili 54,6 milijardi kuna", navode iz RBA.

Stambeni krediti vezani uz švicarski franak su u odnosu na prosinac 2015. zabilježili pad za 12,5 milijardi kuna ili 70,7 posto, uz istovremeni rast stambenih kredita vezanih uz eure za 7,6 milijardi kuna ili 21,1 posto.

Istovremeno, krediti sektoru središnje države krajem veljače su se uz mjesečni pad od 870 milijuna kuna ili 1,6 posto, spustili na 52,6 milijardi kuna. U odnosu na veljaču 2015., pak, zabilježen je pad kreditnog zaduženja središnje države u iznosu od 2,3 milijardi kuna ili 4,1 posto.

"Uz još uvijek nepovoljna kretanja na tržištu rada, u ovoj godini ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva, a završetak procesa razduživanja moguće je očekivati tek s početkom ciklusa rasta zaposlenosti. Istovremeno, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu", zaključuju u RBA.