Bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu u 2019. godini su iznosile 63,2 milijarde kuna, što je nominalni porast za 15,55 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Od ukupnog se prošlogodišnjeg iznosa investicija 90,8 posto ili iznos od 57,4 milijarde kuna odnosi na bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu, koje također slijede trend rasta i lani su porasle za 15,19 posto u odnosu na godinu ranije.

Bruto investicije u rabljenu dugotrajnu imovinu u 2019. godini su iznosile 5,8 milijardi kuna.

DZS u priopćenju o investicijama u 2019. godini napominje da ti podaci, zbog primjene metode namjernog uzorka, promjena vezanih za izbor elemenata osnovnog skupa za uzorak i metodoloških uskladbi, nisu potpuno usporedivi s podacima iz prethodne godine. Podaci u odnosu na prethodnu godinu mogu služiti samo za praćenje trenda te za određene analitičke svrhe, napominju statističari.

Gotovo polovica lanjskih ulaganja financiranja vlastitim sredstvima i zajedničkim ulaganjima

Statistički podaci prema izvorima financiranja/stjecanja investicija u dugotrajnu imovinu pokazuju da je gotovo polovica lanjskih investicija financirana iz vlastitih sredstava i zajedničkim ulaganja - 30,5 milijardi kuna, što je u ukupnim investicijama udio od 48,3 posto.

Gotovo četvrtina prošlogodišnjih investicija, 15,3 milijarde kuna (udio od 24,2 posto) financirana je financijskim kreditom ili financijskim najmom odnosno leasingom, a slijede proračunska i sredstva ostvarena prema posebnim propisima s iznosom od 10,4 milijarde kuna, čime u ukupnim bruto inevesticijama imaju udio od 16,5 posto.

Iznose od 5,6 milijardi kuna odnosi se na investicije financirane sredstvima Europske unije, koja tako u lanjskih bruto investicijama imaju udio od 8,9 posto, dok se udio od 2,1 posto ili iznos od 1,3 milijarde kuna odnosi na investicije financirane iz ostalih izvora.

Statistika prema djelatnostima investitora pokazuje da su lani s iznosom investicija od 9,35 milijardi kuna najveći udio od 14,8 posto imale investicije u području javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja. Te su investicije ponajprije financirane iz proračuna (6,2 milijarde kuna), a prikupile su i najviše europskih sredstava za financiranje (gotovo 1,7 milijardi kuna), čime ta dva izvora imaju udio od 84,3 posto u ukupnim investicijama u javnu upravu i obranu; obvezno socijalno osiguranje.

Još su samo investicije u prerađivačkoj industriji u 2019. godini premašile devet milijardi kuna te su s gotovo 9,1 milijardu kuna u ukupnim investicijama imale udio od gotovo 14,4 posto. Poduzetnici u prerađivačkoj industriji su gotovo dvije trećine tih ulaganja financirali vlastitim sredstvima ili zajedničkim ulaganjima, koja s iznosom od gotovo 5,9 milijardi u ukupnim investicijama tog sektora imaju udio od 64,5 posto.

U ukupnim bruto investicijama u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu još je tek djelatnost prijavoza i skladištenja imala udio veći od 10 posto (10,1 posto), s investicijama od oko 6,4 milijarde kuna.

Djelatnosti sa značajnijim udjelima u ukupnim investicijama su i trgovina na veliko i malo (ulaganja od 5,6 milijardi kuna, što je udio od 8,9 posto), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (4,5 milijardi kuna, ili udio od 7,2 posto) te opskrba električnom energijom (nešto više od 4 milijarde kuna, što je udio od 6,4 posto u ukupnim investicijama).

Najviše ulaganja u građevinske objekte, potom postrojenja i opremu

Statistika prema vrstama imovine pokazuje da se gotovo polovica lanjskih investicija odnosi na ulaganja u građevinske objekte, prostore i građevine - 30,4 milijarde kuna (udio u ukupnim investicijama 48,1 posto).

Investicije u postrojenja i opremu s montažom lani su iznosila 17,98 milijardi kuna, čime u ukupnim investicijama imaju udio od 28,4 posto.

U transportnu imovinu u prošloj je godini uloženo 7,3 milijarde kuna (udio od 11,6 posto), dok je u ostalu imovinu uloženo 3,9 milijardi kuna (udio od 6,2 posto).

Statistika prema vrstama imovine pokazuje i da je u 2019. godini u intelektualnu imovinu uloženo 2,9 milijardi kuna, što je u ukupnim investicijama udio od 4,6 posto, a iznos od 662,8 milijuna kuna odnosi se na ulaganja u biološku imovinu.

Po podacima DZS-a, najviše su lani ulagali investitori koji imaju sjedište u Zagrebu - s iznosom od 31,4 milijardu kuna na njih se odnosi gotovo polovica ukupnih investicija u prošloj godini.

No, znatno je manji dio investicija i završio u samom Zagreba, manje od 30 posto. Statistika je, naime, prema lokaciji samih investicija utvrdila da se na područje Zagreba odnosi ukupan iznos nešto manji od 18 milijardi kuna (16 milijardi kuna u novu i 1,9 milijardi kuna u rabljenu imovinu).

Prema lokacijama investicijskih objekata slijede tri jadranske županije - Primorsko-goranska s ukupno 6,5 milijardi kuna (6 milijardi u novu i 474 milijuna kuna u rabljenu imovinu), Istarska s iznosom od oko 5,7 milijardi kuna (5 milijardi kuna u novu i 663 milijuna kuna u rabljenu) te Splitsko-dalmatinska s iznosom od 5,1 milijardu kuna (4,6 milijardi kuna u novu i 497 milijuna u rabljenu imovinu).