Ministar graditeljstva i prostornog uređenja, HNS-ovac Ivan Vrdoljak, najavio je uoči ljetne stanke da od rujna počinje rušenje bespravno sagrađenih objekata.

Prema službenim podacima u Hrvatskoj ih ima 150 tisuća, no procjene govore da je brojka, s gospodarskim objektima, veća od 300 tisuća.

Koliko ćete objekata uklanjati u prvom valu i prema kojim kriterijima?

Najprije ćemo rušiti one čija je gradnja počela nakon orto-foto snimke iz lipnja 2011. godine. Listu tih objekata dat će nam građevinska inspekcija do kraja kolovoza. Koliko ih ima, ne znam, no brojevi nisu toliko zabrinjavajući. Do sada su izdane 32 tisuće rješenja za rušenje, ali dat ćemo šansu za njihovu legalizaciju. Zahtjevi se moraju predati do kraja godine. No bezobrazluke u parkovima prirode ili na prometnim koridorima nećemo tolerirati.

Bojite li se neuspjeha, da se ljudi neće odazvati legalizaciji, kao što se to dogodilo s HDZ-ovim zakonom?

Ne. Dva su razloga zašto netko neće legalizirati objekt ako to može; prvi je da nije dovoljno informiran, a drugi je bezobrazluk.

Treći je možda da ljudi nemaju novca?

U ovom zakonu novac nije problem jer treba platiti jednu od 10 rata da bi se dobilo rješenje o izvedenom stanju, a tek nakon toga plaća se komunalni doprinos i ostale naknade. Zar mislite da netko tko je napravio 20 apartmana i godinama dizao milijune kuna, a danas treba platiti dva milijuna kuna za legalizaciju, nema taj novac? Sanjao sam kako napraviti apsolutno pravedan zakon. No, nažalost, nema apsolutne pravde. I vjerojatno će se neki bahati tip provući, a netko tko to možda ne zaslužuje bit će uklonjen jer je kao prognanik ili izbjeglica sagradio objekt na prometnom koridoru.

Što će biti najveći problem u provedbi zakona?

Pa upravo sama provedba. Neće biti problem broj zahtjeva nego hoće li ih područni uredi moći rješavati. Po HDZ-ovu zakonu, u godinu dana je stiglo oko 12 tisuća zahtjeva za legalizaciju, a riješeno samo oko 9 posto!? No za one koji ne žele raditi ili nisu baš ažurni imamo zakonsko rješenje; 20 posto sredstava od legalizacije ide onome tko izda rješenje, 30 posto području na kojem se objekt nalazi, a 50 posto naknade ide državi. Dakle, ako neka općina ili županija ne mogne riješiti zahtjeve na svom području, proslijedit ćemo ih nekoj drugoj, koja će zaraditi.

Kada ćemo moći reći da smo riješili problem bespravne gradnje?

Za to će nam trebati dva mandata. Prvo je moramo zaustaviti, a onda sanirati stanje. Pokušat ću uvesti kontrolu prostora cijele Hrvatske satelitskim snimkama jer nemamo dovoljno inspektora. Ne znam koliko bi to koštalo, no nadam se da ćemo to realizirati iduće ili najkasnije 2014. godine.

Kada će cijela Hrvatska biti pokrivena e-dozvolama?

Iduće godine nakon što provedemo natječaj za kupnju softvera. No u ubrzavanju procedure i građevinskih investicija važniji je novi zakon o gradnji koji u javnu raspravu kreće na jesen. Želimo ukinuti lokacijsku dozvolu jer ona, donošenjem prostornih planova, više nije potrebna. Ostat će građevinska i uporabna, a država si ne smije dopustiti da upravni postupak traje dulje od 60 dana ako je sva dokumentacija uredna. Također ćemo što više ovlasti prenijeti s ministarstva na ovlaštene osobe, odnosno projektante, a mi ćemo kontrolirati upravni postupak i gradnju.

Zašto je podbacio projekt energetske obnove zgrada? Predviđalo se 500 natječaja do kraja godine i 15 tisuća novozaposlenih, no građevinske tvrtke nisu pokazale interes za projekt.

Projekt je bio apsolutno nov, ali nismo mogli trošiti godinu dana na pripremu. Htjeli smo krenuti odmah, a onda probleme rješavati u hodu. Morali smo izmijeniti nekoliko zakona i pravilnika, donijeti nove uredbe. Možda u svemu tome građevinske tvrtke nisu bile dovoljno informirane, no ne bih rekao da je projekt podbacio, jer ako danas i 500 ljudi radi, to je dobro. U svakom slučaju, program ćemo još dorađivati. Moramo promijeniti Zakon o proračunu tako da energetska usluga u javnom sektoru više neće biti dug, pa će lokalne jedinice moći izdavati zadužnice bez Ministarstva financija.

Kako komentirate kritike poslodavaca da Vlada nije pripremila investicije?

Kritike su potpuno opravdane. Svi su očekivali, pa čak i mi, da ćemo brže raspisivati natječaje i pokretati investicije. Mislili samo da će ljudi raditi već u petom, šestom mjesecu, a sada se to prebacilo na jesen. Uprave su imale vrijeme za prilagodbu, dokumentacije za projekte nije bilo, no najvažnije je da su natječaji ipak počeli i da su sredstva osigurana. Siguran sam da ćemo u posljednjem kvartalu ostvariti znatan rast investicija i biti u plusu.

Treba li Hrvatska graditi pelješki most?

Treba. Samo je pitanje kako ćemo ga platiti. Ako dobijemo sredstva EU, apsolutno nam taj most treba. Ako ih ne dobijemo, isto nam treba, samo ne danas. Kad budemo imali novac, sagradit ćemo pelješki most.

Dosta bure izazvala je najava da će država kupiti 3000 stanova i dati ih u najam. Kritike stručnjaka su da se na taj način ponajviše pogoduje bankama, a onda se netko sjetio i da država ima svoj stambeni fond koji AUDIO prodaje.

Naš je cilj pokrenuti tržište najma stanova, ne samo zbog tržišta nego i zbog aktivnosti radne snage. U strategiji Vlade od 2013. do 2015. godine navedena je brojka od 3000 stanova, ali financijsko će tržište odrediti po kojem modelu će se raditi; hoćemo li kupovati postojeće nekretnine, i po kojim cijenama, ili ćemo graditi nove, ili ćemo to raditi preko POS-a plus. Treba vidjeti zašto naši poduzetnici ne rade stanove za najam? Očito im to nije isplativo. Realni sektor treba naći interes za najam stanova i želimo napraviti zakonski okvir koji to omogućuje. Registar državne imovine se radi i tek treba vidjeti što AUDIO ima. Naravno da bi državni stanovi išli u najam.

Mogli biste kupiti 600 Bandićevih stanova u Sopnici-Jelkovec koje ZG holding ne može godinama prodati.

Vjerojatno postoji razlog zašto ih ljudi ne žele. Ako budemo kupovali, sigurno će to biti stanovi koje možemo prodati.

Što će biti s POS-om?

POS ide dalje; u Zagrebu ćemo graditi 300 stanova, a moramo pokrenuti Split i Osijek. Trenutačno je u gradnji 400 stanova vrijednih 190 milijuna kuna. Planiramo utrostručiti broj stanova u POS-u.

Kao jedan od glavnih ciljeva najavili ste usklađivanje zemljišnih knjiga, odnosno katastra i gruntovnice.

Ova će zemlja postati bogata kada se usklade zemljišne knjige. Kada će to biti, ne znam; danas smo na tri posto usklađenja, a težimo k 20 posto. Problem je brzina izlaganja već izmjerenih katastarskih općina; sudski postupci i rješavanje žalbi predugo traju. Potrošeno je 600-tinjak milijuna kuna na izmjere koje nisu u primjeni nego stoje na sudovima. Dogovaramo s Ministarstvom pravosuđa da sve što je izmjereno ide u primjenu, a da se sporna pitanja posebno rješavaju.

Rejting HNS-a u drastičnom je padu. Koliko Vas to trenutačno zabrinjava? Zagrebački SDP, primjerice, ne želi u koaliciju s HNS-om za lokalne izbore.

Pad rejtinga nije ugodan. Očekivali smo to prvih nekoliko mjeseci jer vodimo teške resore, loše je stanje u zemlji, no očito je da se o rejtingu nismo brinuli... Vjerujem da će se on popraviti kada građani osjete efekte našeg rada, krajem ove i početkom sljedeće godine.

Vladajuća koalicija će morati na jesen zauzeti stav o izlasku na lokalne izbore. Mislim da bi bilo pametno da SDP i HNS idu zajedno, što ne znači da će to tako i biti. Priča o nedovoljnom rejtingu HNS-a bila je aktualna i prije parlamentarnih izbora, govorilo se da je HNS nepotreban partner i da nismo dovoljno jaki, no praksa govori da su SDP i HNS gubili kada su na izbore išli samostalno, a zajedno su pobijedili.