Da su banke glavni uzročnik problema na tržištu stambenih nekretnina, osim stručnjaka i agenata na tržištu nekretnina, nedavno je potvrdio i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak.

On je za jedan tjednik rekao kako su u brojnim slučajevima neprodani stanovi u neizravnom vlasništvu banaka koje su financirale gradnju.

„Stalo im je da ne ruše cijene stanove radi povrata novca koji su uložile u njihovu gradnju unatoč tomu što su kamate na kredite već 'pojele' potencijalnu dobit investitora koji su sudjelovali u tim projektima", ustvrdio je ministar Vrdoljak, zaključivši da cijene stanova ne drže ni tržište ni investitori nego bankarski sektor.

Premda smo od svih većih banaka u Hrvatskoj tražili mišljenje o Vrdoljakovu stavu, samo su nam iz Societe Generale Splitske banke, Privredne banke Zagreb i Hypo banke odgovorili da ne komentiraju stavove ministra Vrdoljaka. Jasna Dakić iz Odnosa s javnošću Hypo-Alpe-Adria banke ustvrdila je kako nema komentara na naš upit. Silvija Bareša iz Splitske banke rekla je kako su selektivnim pristupom investitorima i klijentima lani uspjeli gotovo prepoloviti izloženost lošim projektima.

„Unatoč selektivnijem pristupu, moramo priznati da se i naša banka suočila s projektima koji se ne odvijaju po planu, ali nisu nužno nenaplativi", rekla je Bareša, dodavši kako će i dalje poticati korekciju cijena u projektima u kojima ona utječe na prodaju i povrat kredita.

„PBZ je financirao oprezno i vrlo dobro tržišno osmišljene projekte, stoga imamo gotovo zanemariv broj neprodanih stanova", rekao nam je Dražen Dumančić iz Ureda Uprave za korporativne komunikacije, ističući da su sve mjere Vlade i banaka vezene uz subvencioniranje i smanjenje kamata dobrodošle. Kazao je da će pravi oporavak tržišta nekretnina uslijediti tek nakon što se provede tržišna selekcija projekata i izdvoje oni dobri te kada se općenito poveća gospodarski rast.

Banke nude Vladi rješenja

Ministar Vrdoljak smatra da će neprodani stanovi bankama uskoro postati uteg u portfeljima jer zasad nemaju rješenje za taj problem pa se obraćaju Vladi s prijedlozima planova o prodaji do 4000 nekretnina. No, Vlada će zasad nastaviti samo primjenjivati Zakon o subvencioniranju kamata na neprodane stanove, a u portfelju ih je ostalo između 500 i 600 za što će izdvojiti 10 milijuna kuna te dodatnih 28 milijuna kuna ove godine za obveze iz prijašnjih ugovora o subvencioniranju kupnje prve nekretnine.

Prema podacima HNB-a o strukturi kredita te podacima koje iznosi direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, banke još neko vrijeme neće biti prisiljene prodavati stanove iz portfelja svojih loših kredita. Naime, u Hrvatskoj je dodijeljeno 291,7 milijardi kuna kredita od čega je 36,2 milijarde (12,4 posto) djelomično ili potpuno nenaplativo. Od ukupnog iznosa kredita na trgovačka se društva odnose 122 milijardi kuna od čega su 24 milijarde (20 posto) loši krediti. Na stanovništvo se odnosi 128 milijardi kredita, a loših je kredita 12,2 milijarde ili 8 posto. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, prije početka krize 2008. godine loši krediti iznosili su 5 posto ukupnih kredita, 2009. oni su rasli na 8 posto, 2010. na 11,2 posto, a lani na 12,4 posto. Bohaček smatra da je usporavanje rasta loših kredita znak da bi već iduće godine s rastom BDP-a moglo doći do njihovog smanjenja.

Kredite uskladiti s EU

Banke su monopolizirale tržište nekretnina, upozoravaju stručnjaci, te ističu kako su one najveća kočnica u prometu nekretnina jer su praktično blokirale tržište i ne dopuštaju njegov tržišni razvoj. Kako nam je rekao vlasnik Lika nekretnina iz Otočca Ivan Bižanović, banke friziraju bilance kako bi imale pozitivne pokazatelje.

„Uzmemo li u obzir da je svaki treći kredit rizičan, a svaka 11 kuna nenaplativa, udjel loših kredita iznosi 30 posto i alarm je za banke. No one neće priznati nenaplativost kredita i ulaziti u ovrhe i rasprodaje stanova", rekao je Bižanović, koji vjeruje kako je rješenje u tomu da banke snize kamate na stambene kredite i usklade ih s onima u zemljama Europske unije.

„Uvjete dobivanja kredita treba liberalizirati i uskladiti s onima u EU, što je moguće ako se prije toga uskladi i riješi mogućnost naplate ako korisnik kredita ne ispunjava svoje obveze, odnosno ako se i to uskladi s pravilima u EU", naglasio je Bižanović. Pritom je nužno prvo zakonski riješiti da vlasnici likvidiranih tvrtki nakon provedenog stečaja ne mogu više osnovati nove tvrtke i tako prevariti državu neplaćanjem poreza i doprinosa, ali i dobavljače.