Američka prodaja oružja vladama diljem svijeta rapidno raste te bi njena vrijednost do kraja godine trebala premašiti 40 milijardi dolara, naglasio je dužnosnik Pentagona zadužen za prodaju oružja. Jeffrey Wieringa je, naime, tijekom ovotjednog Paris Air Showa iznio podatak da je u prvoj polovici godine SAD na oružju zaradio 27 milijardi dolara a rast prodaje očekuje se do kraja 2009. jer brojne zemlje moraju promijeniti zastarjelu opremu.

Oružje za bolje odnose
Pa ipak, napomenuo je da je u ovom trenutku teško reći hoće li prodaja rasti kao dosad. Grčka primjerice, koja bi trebala naručiti nove vojne zrakoplove tipa F-35, najavila je rezanje troškova namijenjenih vojsci. Grčko ministarstvo obrane priopćilo je kako će zbog krize smanjiti kupnju za 15 posto ove godine i za daljnjih 10 posto godišnje u razdoblju od 2010. do 2015. Kako bi ublažila teret proračuna uslijed recesije i Hrvatska je odgodila kupnju borbenih zrakolova. Prema riječima američkog čelnika za nabavu oružja interes za obnovom vojne opreme u svijetu zasad je i više nego zadovoljavajuć, pa je on tijekom pariškog sajma odradio 40 sastanaka sa zainteresiranim strankama. Jedan od najvećih poslova Amerikanci bi trebali odraditi sa Izraelom koji želi zrakoplove F-35 proizvođača Lockheed Martina, no vrijednost posla zasad nije poznata. "Veliki interes za našu opremu znači sigurnost za radna mjesta i proizvodnju američkih kompanija", naglasio je Wieringa. Kako kaže, prodaja oružja stranim vladama znači i bolje odnose SAD-a i zemalja kupaca. Inače, izdvajanja za naoružanje prošle su godine porasla u cijelom svijetu na 1464 milijarde dolara, a gotovo polovicu te svote, odnosno 607 milijardi potrošile su Sjedinjene Države. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira iz Stockholma (SIPRI), koji provodi neovisna istraživanja vezana uz naoružanje, troškovi naoružanja u 2008. porasli su četiri posto u odnosu na godinu prije i čak 45 posto u odnosu na 1999. godinu. Tijekom osmogodišnjeg predsjedničkog mandata Georgea W. Busha američka vojna potrošnja realno je dosegla najvišu razinu od drugog svjetskog rata, ponajprije zbog ratova u Afganistanu i Iraku, što je značajno povećalo proračunski manjak SAD-a. Druga zemlja prema veličini izdvajanja za oružje je Kina, no ona je potrošila sedam puta manje od SAD-a, tj. oko 85 milijardi dolara. Premda je utrošena svota zanemariva u odnosu na američka izdvajanja, Kina se na drugo mjesto probila zahvaljujući velikom, 10 postotnom povećanju sredstava za naoružanje u 2008."Kina nastavlja pribavljati oružje i na domaćem tržištu i u inozemstvu jer svoje oružane snage želi opremiti za uvjete modernog, informacionaliziranog ratovanja, što podrazumijeva visokoprecizno oružje i tehnološki najnapredniju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju", navedeno je u izvješću švedskog instituta. Dodaje se kako je "Kina sada druga zemlja po vojnoj potrošnji, ali to ne znači da su druga najsnažnija sila jer su mnoge zemlje u ovoj igri mnogo duže od nje".

Amerikanci najuspješniji
Na trećem mjestu po izdvajanjima je Francuska, odmah iza nje je Velika Britanija, peta je Rusija, šesta Njemačka. Sedmi je Japan nakon kojeg slijede Italija i Saudijska Arabiaj, dok je na desetom mjestu Indija sa izdacima od 30 milijardi dolara. Što se tvrtki proizvođača oružja tiče, među 100 najuspješnijih 44 su iz SAD-a. Popis proizvođača predvodi Boeing s prodajom od 30,5 milijardi dolara, a među šest najuspješnijih neamerički je jedino BAE Systems iz Britanije sa 29,9 milijardi dolara. SAD i Rusija su s 31 i 25 posto ostale na čelu popisa najvećih izvoznika oružja u razdoblju od 2004. do 2008. godine, dok su najveći uvoznici Kina i Indija.