ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ne odustaje od namjere da ograniči minuse na tekućim računima građana na jednu mjesečnu plaću, a konačno je odredio i parametre na temelju kojih će odrediti maksimalne kamatne stope na stambene kredite.

Nakon četiri mjeseca pregovora s HNB-om, prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju Ministarstvo financija uputilo je na razmatranje užem kabinetu Vlade, a na prvom čitanju u Saboru trebao bi se naći sredinom lipnja.

- To je prijedlog, što će dati rasprava, vidjet ćemo - rekao je Linić na skupu s poduzetnicima Proinvest. Kada je riječ o ograničavanju kamatnih stopa na stambene kredite, ministar je već spominjao limit od oko pet posto. No, kako objašnjava, to je bila želja Ministarstva, najviša kamatna stopa na stambene kredite bit će otprilike na sadašnjoj razini.

Ipak, to će pogoditi banke koje su se ‘zaigrale' s kamatnim stopama, a kako je rekao ministar, zadovoljni bi mogli biti oni koji su uzeli kredite u švicarskim francima. Tijekom izrade ovog zakona svoje amandmane poslala je i Udruga Franak, a čini se da je Ministarstvo financija i uvažilo neke njihove argumente. Kako se može saznati, kamatne stope na kredite u švicarskim francima trebale bi se vratiti na razinu na kojoj su bile u trenutku uzimanja kredita. Jesu li u Udruzi Franak zadovoljni takvim rješenjem?

- To nije rješenje, to je mazanje očiju. Naš je prijedlog bio da se početna kamata mora vezati uz početni libor, što znači da se od početne kamate treba oduzeti početni libor i tako dobiti fiksna marža koja će vrijediti u budućnosti - kaže Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak.

Da je Ministarstvo do kraja poslušalo njihov prijedlog, kamatne stope na kredite u švicarcima kretale bi se u rasponu od dva do četiri posto, a ovako će iznositi od 4 do 5,5 posto.

Ako nisu zadovoljni u Udruzi Franak, što će tek reći za banke? Prema neslužbenim informacijama, one to smatraju svojevrsnim presedanom, nedopustivim zadiranjem u pravnu državu i stabilnost uvjeta poslovanja. No ministar financija ističe da je interes Vlade, prije svega, zaštititi interes građana.

Parametri za izračun kamatnih stopa su fiskni i promjenjivi dio, odnosno referentna kamatna stopa.

Dok je referentna kamatna stopa na kredite u eurima dosad bila prihvatljiva (nacionalna referentna stopa), ona za kredite u švicarcima baš i nije. Banke su u ovom slučaju kao referentnu kamatnu stopu uzele "euribor", koji je na povijesno niskoj razini, a ujedno su visoko odredile fiksni dio formule. Posljedica toga je da kamate mogu samo rasti, ne i padati. Za kredite u eurima ipak ostaje prosor za njihovo daljnje smanjenje.

Za političare, međutim, još veći izazov od kamatnih stopa mogli bi biti minusi po tekućim računima čijem se ograničenju usprotivila gotovo cijela javnost. Ministri iz redova HNS-a otvoreno su stali protiv prijedloga ministra Linića, pa ostaje vidjeti kako će premijer Zoran Milanović pomiriti te različite pristupe.