U Lipi smatraju da su mirovinski sustav, pravosuđe, zdravstvo i uprava uglavnom ostali na istoj razini kao i do sada, te da se u nekim segmentima stanje čak i pogoršalo.

"Kozmetičke izmjene nazvane reformama ne mogu prikriti manjkavosti svih ovih sustava, niti pomoći gospodarstvu da bar pokuša uloviti korak sa nama sličnim zemljama ′nove Europe′. Ostajemo na dnu EU-a po svim parametrima, što dugoročne prognoze ekonomskih analitičara vezane za rast gospodarstva i potvrđuju", navode iz Udruge Lipa.

Ističu da se mlađi stanovnici s cijelim obiteljima i dalje iseljavaju, da država i dalje nekritički zapošljava, a ostaje neefikasna kao i da se rashodna strana neopravdano povećava.

Naglašavaju kako je Hrvatska i dalje pada na svim rang listama te da gleda u leđa državama koje su nekad bile daleko iza nas.

Ističu listu Doing Business Svjetske banke na kojoj je Hrvatska pala za sedam mjesta, na 58. mjesto od 190 zemalja. Nadalje, prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma, na ljestvici globalne konkurentnosti završili smo na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta a pritom je javna uprava na 128., a sudstvo na 139. mjestu. Na listi sveučilišta World University Rankings za 2019. niti jedno naše nije se plasiralo među prvih 500.

S druge strane, pohvalili su djelovanje Vlade na zaustavljanju zaduživanja, smanjenju deficita i javnog duga te na poreznoj reformi zamjerajući joj međutim da nije dovoljno radikalna, jer je ograničena rastom rashodne strane, tvrdoglavim odbijanjem smanjenja javne potrošnje, te nedovoljnim rasterećenjem svih struktura, odnosno brojnim izmjenama koje su opteretile gospodarstvo dodatnim administriranjem i nejasnoćama.

"Ministar Marić nije se odlučio na radikalniju reformu koja bi bitnije rasteretila građane i poduzetnike. Čini se da se Ministarstvo financija prvenstveno zadovoljava povećanim punjenjem proračuna kao rezultatom reforme, najvjerojatnije u nemogućnosti bitnijeg utjecaja na rashodni stranu proračuna koja je pretežno u domeni ostalih dijelova Vlade", stoji u priopćenju.

S druge strane, smisao porezne reforme, kako je Lipa shvaća i priželjkuje, prvenstveno je ukloniti zapreke onima koji mogu doprinijeti rastu gospodarstva i zaustavljanju odljeva stanovništva. Porezna reforma, koju Hrvatska treba, ističu u Udruzi Lipa, morala je imati snažniji pozitivan učinak na sve porezne obveznike.

"Sve brojnija, skupa i neefikasna državna i lokalna uprava, spora i nekvalitetna digitalizacija, preveliki broj državnih poduzeća, velika porezna opterećenost građana i poduzeća, ogromne liste čekanja u zdravstvu, neučinkovito pravosuđe s čudnim presudama, mirovinski fondovi koji se i dalje temelje na međugeneracijskoj solidarnosti držeći postojeće umirovljenike u bijedi, a zaposlene u strahu od budućnosti - sve su to bili i ostali naši problemi kako u prošlosti, tako i 2018., ali nas, na žalost, čekaju i u sljedećoj, 2019. godini", zaključuju u Udruzi poreznih obveznika Lipa.