Vlada je na svojoj redovitoj sjednici povukla prvi potez u borbi s fantomskim poduzećima bez ijednog zaposlenog, ali s itekako puno dugova, ukupno oko 12 milijardi kuna.

Nacrtom prijedloga dopune predviđen je stoga ubrzan stečajni postupak, prema kojem bi Porezna uprava nadležnim trgovačkim sudovima dostavljala zahtjeve za pokretanje skraćenog stečajnog postupka za svaki gospodarski subjekt koji nema zaposlenih i ima evidentiranu blokadu poslovnog računa u neprekidnom trajanju od 60 dana. Sljedeća novina o kojoj se već neko vrijeme nagađa je uredba o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Cilj ovog prijedloga je konačno uvesti red u upisne kvote fakulteta i škola, s obzirom da za neka zanimanja ne postoji dovoljan interes na tržištu rada. Prema prijedlogu takve bi analize ipak zasad bile savjetodavnog, a ne obvezujućeg karaktera za obrazovne institucije.

Posljednja novotarija, donesena na sjednici Vlade odnosi se na odluku o razvrstavanju jedinica lokalne uprave i samouprave prema stupnju razvijenosti, koja će odsada uključivati i županije. Indeks razvijenosti hrvatskih županija izrađen je uzimanjem u obzir stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. Prema tako dobivenim rezultatima čak je jedanaest županija, odnosno 1,5 milijun građana, u najnižoj kategoriji onih ispod 75 posto nacionalnog prosjeka, pet ih je između 75 i 100 posto, dvije u rasponu od 100 do 125 posto, dok su tri najrazvijenije, iznad 125 posto Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija.

Ovaj indeks trebao bi, prema riječima Božidara Pankretića, ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva služiti boljoj raspodijeli financijskih sredstava, kako bi se postigla ravnomjernija razvijenost svih hrvatskih regija koja je sada izrazito neuravnotežena. Kao primjer Pankretić je spomenuo Kistanje sa 16 posto prosjeka i Zagreb s 187 posto.