Vlada pogoduje šoping centrima u preprodaji struje najmoprimcima lokala i ukida uvođenje reda na tržištu preprodaje i to samo 16 dana od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o tržištu električne energije, tvrdi u utorak Udruga Glas poduzetnika (UGP).

"Hitne izmjene zakona, koje su 16. siječnja puštene u proceduru, vraćaju nas u stanje kaosa na tržištu preprodaje električne energije", kaže Bruno Samardžić iz UGP-ove Inicijative odbora za energetiku.

Prema njegovim riječima, zakonski propisi koji su na snagu stupili 1. siječnja propisuju da se šoping centri moraju licencirati za upravljanje mrežama kao ovlašteni operatori sustava, a njihov rad je pod nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije. U praksi, to znači da bi u lokale koji iznajmljuju poduzetnicima morali ugraditi licencirana brojila te bi najmoprimci plaćali realnu potrošnju a ne, kako kaže, kao sada, kada im se struja naplaćuje arbitrarno.

"Na snagu je 1. siječnja 2025. stupio zakon koji je trebao stati na kraj neovlaštenoj preprodaji električne energije u velikim trgovačkim centrima, marinama i sličnim poslovnim sustavima. Novi zakon donio je pravedne i transparentne uvjete, štiteći male poduzetnike i obrtnike od proizvoljno nametnutih tarifa. Cilj je bio osigurati pravedne cijene energije, smanjiti opterećenje javne mreže i potaknuti lokalnu energetsku samodostatnost", kaže Samardžić.

Upozorava i da Zakon o energiji propisuje da nitko tko nije za to ovlašten, ne može preprodavati struju.

Međutim, dodaje, vlada je 16. siječnja predložila da licenciranje postane opcionalno, pa bi se struja najmoprimcima mogla prodavati kao i prije. No nije za očekivati da će se šoping centri licencirati, ako na to nisu obvezni, kaže Samardžić.

To dovodi do takvih situacija da poduzetnik koji posluje na dvije lokacije, plaća tri puta višu cijenu električne energije u najmu nego na vlastitoj lokaciji priključenoj na javnu mrežu.

"Jednostavnije rečeno, veliki šoping centri preprodaju električnu energiju poduzetnicima koji su u najmu po proizvoljnim uvjetima i cijenama. Takvi slučajevi nisu iznimka, već su pravilo koje je ovaj zakon trebao eliminirati. No, izmjene zakona sada prijete poništiti te napore", kaže Samardžić.

Smatra da je samo dva tjedna nakon što je zakon stupio na snagu, vlada podlegla pritiscima trgovačkih centara i pokrenula hitne izmjene koje bi ukinule obvezu uređenja preprodaje struje.

"Ovaj potez ozbiljno narušava povjerenje u pravni sustav i investicijsku klimu u Hrvatskoj", kažu u UGP-u.

Predlažu da se zaustave izmjene zakona i odbaci prijedlog koji šteti malim poduzetnicima dok se ne provede stručna javna rasprava.

Vlada: Otklanja se potreba investicijskih troškova

U vladinom prijedlogu izmjena Zakona o tržištu električne energije uz ostalo se obrazlaže da se prijedlogom otklanja potreba investicijskih troškova / obveza dodatnog ulaganja u sustave / građevine javne i društvene namjene (kao što su primjerice zračne luke, željeznički kolodvori, autobusni terminali, carinske zone i sl.) s obzirom na to da bi vlasnik sustava s ciljem stjecanja statusa zatvorenog distribucijskog sustava trebao osigurati niz Zakonom o tržištu električne energije propisanih preduvjeta.

To su npr. novi razvod sustava i mjerenja, dok je upitna potreba i opravdanost takvih troškova / ulaganja.

"S druge pak strane, ostavlja se mogućnost vlasnicima zatvorenih distribucijskih sustava da ako smatraju opravdanim stjecanje statusa zatvorenog distribucijskog sustava (npr. različita potrošnja korisnika sustava), imaju mogućnost ishoditi status za svoj sustav", kaže se u vladinom prijedlogu.

Dodaje se da se prijedlogom izmjena zakona omogućuje korisnicima zatvorenog distribucijskog sustava slobodan izbor opskrbljivača električnom energijom, pri čemu bi operator zatvorenog distribucijskog sustava izdavao račun za naknadu za korištenje mreže i naknadu za korištenje zatvorenog distribucijskog sustava te s time povezane ostale naknade i davanja.