Posljednjih mjeseci iz Ustavnog suda raznoraznim neslužbenim kanalima sve se učestalije puštaju informacije da će Ustavni sud srušiti aktualni Zakon o kaznenom postupku (ZKP). Time se vrlo ozbiljno priprema teren za jednu od najskandaloznijih akcija Ustavnog suda. Ako se, naime, sruši ZKP, posljedica će biti opći potop svih najznačajnijih antikorupcijskih postupaka koji su pokrenuti u Hrvatskoj: Fimi media, crni fondovi HDZ-a, Ina - MOL, Podravka, HP banka, Hypo banka...

Premda od samog početka primjene ZKP-a ustavni suci imaju pred sobom zahtjev za ocjenu ustavnosti njegovih normi, već se više od dvije i pol godine ne žele o njima očitovati i donijeti odluku. Umjesto toga, puštaju da se po zakonu, čija je sudbina (ali jednako tako i ustavnost) upitna, vode najznačajnije istrage i suđenja u zemlji.

Pogrešna odluka

"Posljedice mogu biti katastrofalne za hrvatsku političku poziciju. Nije dopustivo da Ustavni sud, ako smatra da su odredbe ZKP-a neustavne, dopusti da se dvije, tri godine po njima odvijaju najznačajniji procesi u hrvatskom pravosuđu", kaže odvjetnik Anto Nobilo.

Napominje da kao branitelj Damira Polančeca, bivšeg potpredsjednika Vlade, protiv kojega je otvoreno nekoliko postupaka upravo po osporavanom ZKP-u, može biti zadovoljan pozicijom svoga klijenta. No, kao pravnik i građanin ipak naglašava da je situacija koju je isprovocirao Ustavni sud nedopustiva za pravno društvo.

"Globalno gledano, antikorupcijski su procesi koji su se odvijali u posljednje dvije, tri godine, pozitivni. Ustavni je sud trebao odlučiti odmah, a ne šutjeti gotovo tri godine i sada sve te pozitivne procese dovesti u pitanje", izričit je Nobilo.

Profesorica kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević od samog je početka kritičarka aktualnog ZKP-a i načina na koji ga USKOK (odnosno Državno odvjetništvo) primjenjuje.

"Prvo je bila pogrešna odluka da se ZKP odmah primjenjuje na najteža kaznena djela", kaže Đurđević. O najavi da će ustavni suci napokon donijeti odluku o (ne)ustavnosti ZKP-a profesorica izražava žaljenje što to nisu učinili prije 1. rujna prošle godine kada je zakon ušao u cjelovitu primjenu. Do tada se, naime, koristio samo u uskočkim predmetima, a sada se primjenjuje na sve.

Mnogi smijenjeni

Izmjene ZKP-a u smislu uvođenja tužiteljske istrage otvorene su još 2002. godine. Tada je formirana prva radna skupina za takvu promjenu ZKP-a, a na čelu joj je bio dr. Davor Krapac. Prošlo je, međutim, dosta godina a da se s promjenama ZKP-a nije žurilo ni radnoj grupi, ali ni političkim elitama na vlasti. Efikasniji ZKP donesen je tek nakon što su Hrvatsku potresla brutalna mafijaška ubojstva. Okidač je bilo ubojstvo Ivane Hodak, kćeri odvjetnika Zvonimira Hodaka. Tadašnji se premijer Ivo Sanader uspaničio i povukao niz radikalnih poteza.

Na konferenciji za tisak 28. listopada 2008. godine Sanader je doslovno najavio rat mafiji i novi ZKP koji je nazvao antimafijaškim zakonom. Istodobno je smijenio ministra policije Berislava Rončevića i u dogovoru s tadašnjim predsjednikom države Stjepanom Mesićem na njegovo mjesto postavio Tomislava Karamarka, kojeg je povukao s mjesta šefa tajnih službi. Smijenio je Marijana Benka, a za ravnatelja policije postavio Vladimira Fabera. Anu Lovrin povukao je s funkcije ministrice pravosuđa i imenovao Ivana Šimonovića. Novi ZKP stupio je na snagu 1. srpnja 2009. godine, a prvi veliki predmet koji se po njemu vodio bila je afera kamioni. Završio je tako da je za korupciju osuđen bivši ministar obrane i unutarnjih poslova Berislav Rončević.

"Ustavni sud nikada nije imao pred sobom ovako velik projekt kao što je ZKP. Vjerujem da rade temeljito te da je i to razlog što se toliko čeka odluka", kaže odvjetnica Višnja Drenški Lasan - jedna od autorica zahtjeva za ocjenu ustavnosti ZKP-a. Ona tvrdi da ZKP-a krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Prof. Đurđević naglašava da eventualna odluka Ustavnog suda o neustavnosti ZKP-a neće biti oslobađajuća za osobe protiv kojih se po tom zakonu vode postupci. Ona bi, kaže, mogla rezultirati poništavanjem postupaka, ali i ne mora. Svaki je predmet individualan i tako će se prosuđivati. Oni koji bi se poništili, vodili bi se iznova. I bez Ustavnog suda svi su ti slučajevi podložni preispitivanju na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Višnja Drenški Lasan također tvrdi da bi primjena nekih odredbi ZKP-a i bez Ustavnog suda pala u Strasbourgu.