Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,7 posto, najslabije od globalne financijske krize, kada se izuzme pandemija, a u 2024. rast će tek neznatno ubrzati budući da će viši troškovi zaduživanja nadjačati poticaj niže inflacije, prognozira OECD.

Svjetsko gospodarstvo ove će godine porasti za 2,7 posto, za 0,1 postotni bod više no što je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prognozirala u ožujku.

Iduće bi godine rast trebao ubrzati na 2,9 posto, u skladu s procjenom iz ožujka, budući da podignute kamatne stope u velikim gospodarstvima sve više koče privatna ulaganja, počevši od tržišta nekretnina.

Poticaj rastu trebalo bi biti ukidanje strogih mjera suzbijanja covida u Kini i spuštanje cijena energije s visokih prošlogodišnjih razina, što ublažava pritisak na budžete kućanstava, pa se raspoloženje kompanija i potrošača oporavilo, iako s niskih razina.

Inflacija bi na razini OECD-a trebala kliznuti s prošlogodišnjih 9,4 posto na 6,6 posto u ovoj godini i na 4,3 posto u 2024. zahvaljujući strožoj monetarnoj politici, nižim cijenama energije i hrane i ublaženim problemima u nabavnim lancima.

U takvim bi uvjetima američko gospodarstvo ove godine trebalo porasti za 1,6 posto i za 1,0 posto u 2024., s obzirom na odgođeni utjecaj povećanih kamatnih stopa.

Aktivnost u eurozoni trebala bi ubrzati s prognoziranih ovogodišnjih 0,9 posto na 1,5 posto u 2024. jer će niža inflacija manje pritiskati primanja, procjenjuju u OECD-u, podigavši prognoze za obje godine za 0,1 postotni bod.

Njemačko gospodarstvo trebalo bi ove godine stagnirati i porasti za 1,3 posto u 2024., izračunali su.

Slabiji gospodarski rast na području primjene zajedničke europske valute u usporedbi s trendom vjerojatno će biti nužan kako bi se ublažili "pritisci resursa, uključujući i kratkoročne posljedice dodatne javne potrošnje, povezane s programom Next Generation EU".

Zbog visoke inflacije Europska središnja banka (ECB) nastavit će podizati kamatne stope koje bi trebale dostići vrhunac u trećem tromjesečju, od 4,25 posto, i zadržat će ih na toj razini do kraja 2024., prognoziraju.

U SAD-u ključna kamatna stopa trebala bi po njima uskoro dosegnuti vrhunac, s rasponom od 5,25 do 5,5 posto, i skromno se smanjiti u drugoj polovini 2024.

Hrvatska iznad prosjeka eurozone

U bilješci o Hrvatskoj u skupini izdvojenih zemalja koje nisu članice, OECD prognozira da će rast hrvatskog gospodarstva usporiti u ovoj godini na 2,1 posto, s prošlogodišnjih 6,2 posto.

U idućoj godini trebao bi blago ubrzati, na 2,5 posto, očekuje OECD.

Rast plaća i nova radna mjesta podržat će realnu potrošnju kućanstava, a integracija u eurozonu u schengen i veća isplata sredstava iz europskih fondova potaknut će ulaganja i izvoz, procjenjuju u OECD-u.

Napominju i da prvi pokazatelji signaliziraju "snažan početak turističke sezone u 2023".

Inflacija će postupno oslabiti i kliznuti sa sadašnjih visokih razina nakon posustajanja cijena energenata i međunarodnih cijena drugih stavki, dodaju.

Prema njihovim bi procjenama inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), trebala u ovoj godini kliznuti na 7,5 posto, s prošlogodišnjih 10,7 posto. U 2024. trebala bi biti upola niža i iznositi 3,7 posto, pokazuju OECD-ove tablice.